Njihov kraj godine biće oplemenjen sa nekoliko prevoda za koje su se dugo pripremali. Prvi od njih već je izašao, drugi je u pripremi, treći tek treba da stigne. Radi se o romanima „Privremena savršenstva“ Đanrika Karofilja, „Žirafin vrat“ Judit Šalanski, koji su preveli sa njemačkog, te romanu „Ka dnu“ češke književnice Ane Bolave, čiji su roman „U mraku“ objavili prošle godine.
– Svi ovi romani su doživjeli izuzetne uspjehe i u svojim zemljama i u prevodima na druge jezike i jako smo uzbuđeni što ćemo ih sada predstaviti domaćoj publici. Karofiljo je od njih najpoznatiji jer je širom svijeta prodan u preko šest miliona primjeraka i preveden je na preko 20 jezika – rekao je Boris Maksimović, osnivač izdavačke kuće „Imprimatur“.
Bez obzira na ostvareni uspjeh ove godine, Maksimović kaže da nije bilo lako.
– Živimo u vremenu u kojem okupljanja jednostavno nisu dobrodošla i teško je prilagoditi se tome. Izdavačka industrija ne zavisi od masovnih događaja u toj mjeri kao, primjera radi, muzička, ali ipak ne može bez promocija, druženja s autorima, sajmova, a ovi potonji znaju i te kako da budu masovni. Ove godine nije se desio ni sarajevski, ni banjalučki, ni beogradski, ni zagrebački sajam knjiga. Šteta je ogromna, za sada nekako držimo glavu iznad vode, ali se svim srcem nadamo da će naredna godina biti bolja – objašnjava on.
Djela koja izdaju veoma su čitana, a trenutno prednjači roman „Mulat albino komarac“ Steve Grabovca, koji je ušao u najuži izbor za NIN-ovu nagradu, te je njihovo najprodavanije izdanje.
– Spomenuti roman „Privremena savršenstva“ Đanrika Karofilja takođe izaziva veliko interesovanje iako smo ga tek izdali. Zbirka priča „Dijagnoza“ Nade Kaurin Knežević dosta je dobro prošla ove godine, a i knjige Milanke Blagojević i Slađane Nine Perković takođe s vremenom dobijaju sve više i više pažnje. Izdali smo u zadnje dvije godine mnogo dobrih autora i ovdje, nažalost, nema mjesta da ih sve poimenice navedemo – objasnio je.
U promociji im mnogo pomažu i društvene mreže, koje su od izuzetnog značaja jer je danas broj ljudi koji na taj način dobijaju informacije sve veći.
– Mi se mnogo oslanjamo na društvene mreže, imamo i Fejsbuk, i Instagram, i Tviter, i Jutjub kanal, odskora imamo i TikTok, a pokrenuli smo i podkast, koji vodi naša saradnica Ena Mitrovska. Imamo i njuzleter, već godinama, i on nam je veoma bitan kanal za komunikaciju, a preko njega uglavnom nudimo nova izdanja po velikim popustima onima koji nas prate na taj način – naglasio je.
Prema njegovim riječima, štapmana izdanja knjiga na našim prostorima su i dalje najpopularnija.
– Kod nas elektronska i audio-izdanja još uvijek nisu zaživjela u onoj mjeri kao na Zapadu. Mislim da je jedan od ključnih razloga taj što kod nas većina ljudi radi relativno blizu mjesta gdje žive. U inostranstvu su mnogo češći slučajevi da ljudi moraju putovati 30, 45 minuta ili sat vremena na posao pa tako svakog dana imaju određeno vrijeme koje žele da iskoriste na produktivniji način. Ali svakako treba spomenuti platformu „Amber.ba“, koja je prva bh. platforma za prodaju elektronskih i audio-knjiga i njihovo pokretanje ove godine u jeku pandemije je izuzetno bitan događaj za izdavačku industriju u ovoj zemlji – naglasio je.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu