Sazvala ga je Evropska unija (EU), a onda, slučajno ili namjerno, direktno uprla prste u obe strane da će biti krive za eventualno nasilje u regionu.
Time je, još prije nego što su sastanci počeli, EU jasno poručila koga smatra odgovornim, sebe izuzela iako je posrednik, ali i demoralisala pregovarače i možda smanjila šanse za dogovor.To, međutim, nije i jedina stvar, jer ako je suditi po onome što se ovih dana čuje iz Beograda i Prištine, glavni pregovarači imaju sasvim drugačije zamisli.
Sa jedne strane, Aljbin Kurti se sprema za Brisel da bi razgovarao o međusobnom priznanju, a Aleksandar Vučić o Zajednici srpskih opština (ZSO).
– Sve je potpuno iscrpljeno, i više ne znate šta je to što možete da uradite. Otići ću, ali ne očekujem ništa, ko god misli da je sa (premijerom Kosova Aljbinom) Kurtijem moguće sačuvati mir, taj mnogo griješi – rekao je Vučić.
Istakao je, međutim, da je ZSO tema o kojoj želi da razgovara, ali ne i da bude formirana po kosovskom Ustavu.
Ako se tome doda i zvanično saopštenje EU, izdato u kasno nedeljno popodne, u kome visoki zvaničnici pozivaju obe strane da prekinu neprijateljstva i opasne izjave, ali i poručuju da će “visoki političari biti smatrani odgovornim za svaku eskalaciju koja dovede do povećanih tenzija i, potencijalno, nasilja u regionu”, može se zaključiti da EU, kako navodi DW, “nudi samo prostorije za svađu”.
Za to vrijeme, pregovarači ujedno poručuju da su spremni na razgovor i kompromis, a Kurti je čak juče vruć krompir bacio u ruke Zapada ponovo provocirajući Beograd.
Tenzije na sjeveru Kosova će se nastaviti, ako zapadne demokratije budu dozvolile Srbiji da nastavi sa svojim starim snovima, koji postaju noćna mora za susjede Srbije, ali i za sam srpski narod – poručio je on.
Mala očekivanja
O istoj temi se oglasila premijerka Ana Brnabić, koja je ukazala na odgovornost EU.
– Mi smo dotle došli zahvaljujući jednostranim potezima Aljbina Krutija i ogromnoj neodgovornosit EU. U aprilu sljedeće godine će biti 10 godina kako okosnica Briselskog sporazuma, a to je Zajednica srpskih opština (ZSO), ne može biti sprovedena zato što čitava EU koja gartantuje taj Briselski sporazum ne može da natjera ljude u Prištini da to primijene. I onda prebacuju lotpu u naše dvorište i kažu “vi ćete biti krivi”. A za šta? – upitala je premijerka.
U ovakvoj atmosferi ne očekuje se da epilog ove runde dijaloga bude “slavan”, a pitanje je i koje i koliko doprinio tome.
Novinar Milivoje Mihajlović ukazao je da evropska strana govori o kompromisu od početka dijaloga, “a da oko toga ništa nije učinila”.
– Albanska strana ne želi ništa da ispuni, jer na nju niko i ne vrši ozbiljan pritisak. Amerika bi to mogla, ali oni nikako ne bi željeli da naprave neku konfliktnu situaciju između Albanaca i svojih trupa na terenu. EU se za to vrijeme ponaša kao neko ko iznajmljuje prostorije za razgovor, odnosno svađu Beograda i Prištine, i ništa više od toga – kaže Mihajlović za DW.
Na osnovu toga ne bi trebalo previše očekivati od ove runde dijaloga. Ono što ja očekujem, jeste da se otklone prijetnje sukobima na tom području – ocenio je on.
Da je dijalog u lošoj fazi smatra i profesor na Fakultetu političkih nauka i bivši diplomata Ivo Visković.
Mislim da je dijalog ušao u fazu obaranja ruku, kada jedna strana više vodi računa da ona druga slučajno ne ostvari neku korist, nego da sama izvuče neku korist od toga – ocenio je Ivo Visković.
Ključ u rukama SAD?
– To je, nastavlja on, loša polazna osnova za napredak. To je loš pristup i naravno da on ne može dati nikakav pozitivan rezultat, posebno jer se radi o krajnje ozbiljnim pitanjima i egzistenciji ljudi, i čini mi se da se mora naći način da se izađe iz tog začaranog kruga – rekao je za DW Visković.
Postavlja se pitanje i šta može da se uradi da se situacija preokrene, a Suzana Grubješić iz Centra za spoljnu politiku kaže za Blic da je ključ u jačoj ulozi SAD.
Ističe i da “nategnuta neutralnost i stalno pozivanje obe strane, a bez korišćenja mehanizama za primjenu dogovorenog, dodatno udaljava pregovarače od željenog kompromisa”.
– Odlaganjem sprovođenja Briselskog sporazuma, naročito u dijelu koji se odnosi na formiranje ZSO, a čiji je potpisnik i garant, EU je ozbiljno podrila sopstveni kredibilitet i vjeru da je sposobna da rješava sporove. Bez snažne podrške i učešća SAD u dijalogu između Beograda i Prištine minimalne su šanse da se u dogledno vrijeme pronađe prihvatljiv odgovor na kosovsko pitanje – napominje ona.
Ističe i da “nategnuta neutralnost i stalno pozivanje obe strane, a bez korišćenja mehanizama za primjenu dogovorenog, dodatno udaljava pregovarače od željenog kompromisa”.
Odložena odluka za mjesec dana
Varnice između Beograda i Prištine rasplamsane su krajem jula, kada je Vlada najavila da će od 1. avgusta početi sprovođenje odluke kojom se Srbi koji žive na severu Kosova primoravaju da koriste registarske tablice izdate u Prištini.
Ličilo je da se neće završiti samo na varnicama, pošto su Srbi kao odgovor na to postavili barikade na administrativnim prelazima, ali su mogući “požar” predupredili KFOR, EU a ponajviše Sjedinjene Američke Države. Tamošnji ambasador SAD Džefri Hovenijer izdejstvovao je da se problematična odluka odloži do 1. septembra. Ubrzo je uslijedio i poziv na sastanak u Briselu.
Vučić će se, uočli dijaloga, prvo sresti sa sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom, a potom i sa posrednikom EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom.
Glavne teme su pronalaženje eventualnih jrešenja za situaciju na KiM, a prema dosadašnjoj praksi, Lajčak će najprije imati odvojene sastanke sa Vučićem i Kurtijem, da bi potom uslijedio zajednički sastanak, ali je neizvjesno da li će ga biti, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu