Ovaj poznati hercegovački vinogradar rekao je da vinarstvo u trebinjskom kraju iz godine u godinu ide ka vrhunskoj proizvodnji.
– Hercegovina ima idealne klimatske i pedološke uslove za proizvodnju vrhunskih vina i to treba iskoristiti. Trebinje je na idealnoj poziciji na osam kilometara od mora, a blizu su i planine koje daju kontinentalnu klimu, što sve skupa ima efekat na proizvodnju grožđa, pojasnio je Vukoje.
On je istakao da je vinarija “Vukoje” poznata po vrhunskom kvalitetu vina, ističući da je njihova tajna u velikom radu, kako u vinogradima, tako i u podrumu.
Vukoje je rekao da je “carsko vino žilavka” iz 2018. godine ove godine uvršteno među 100 najboljih vina svijeta, po najznačajnijem londonskom vinskom časopisu.
– To je velika nagrada i za cijelu Hercegovinu, jer tako se hercegovačko vinogorje promoviše na najbitnijim vinskim mjestima na svijetu, rekao je Vukoje.
On je naveo da je vino “vranac” rezerva iz podruma “Vukoje” u protekla dva mjeseca najbolje ocijenjeno vino u regionu od najpoznatijeg svjetskog vinskog kritičara Džejmsa Saklinga.
– To dovoljno govori o tome koliko su domaće autohtone sorte dobre, koliko je veliki njihov kvalitet i koliko se potrebno baviti njima, rekao je Vukoje u čijem se podrumu godišnje proizvede 200.000 flaša vina, od čega se 40 odsto izvozi na tri kontinenta.
Vukoje je ispričao da mu je ideja vodilja bila da proizvodnju koncipira na vrhunskom grožđu, pa se ono što se proizvede u vinogradu ispratimo u vinariji.
– Neka vina idu kao godišnja, a neka vina odstoje pet do sedam-osam godina u podrumu, pa tako dobijaju dodatni kvalitet, rekao je Vukoje.
On je napomenuo da vinarija “Vukoje” izvozi vina u SAD, Evropu i Aziju, te da su na svim tim svjetskim vinskim probirljivim tržištima ova vina najbolji ambasadori Hercegovine i znak raspoznavanja hercegovačkog kvaliteta.
– U Hercegovini se generalno proizvode vrhunska vina od autohtonih sorti, a jedina vodilja svim vinarima treba da bude kvalitet vina. Ako imamo vrhunski kvalitet, na taj način ćemo napraviti veliki iskorak na tržište, rekao je Vukoje.
Prema njegovim riječima, istočna i zapadna Hercegovina nisu veliko vinogorje, jer u ovoj regiji ima oko 5.000 hektara pod vinovom lozom, dok je Evropska unija odobrila da se može saditi 10.000 hektara, što znači dvostruko više vinove loze.
– To je bitno da bismo napravili velika vina, jer vino se rađa u vinogradu. Najbitnije je posvetiti se autohtonim sortama žilavci i vrancu, ali i internacionalnim koje su dale velike rezultate , rekao je Vukoje.
Vukoje smatra da su trebinjski i hercegovački vinari mnogo doprinijeli razvoju turizma u Hercegovini i Trebinju, jer je veoma bitna ponuda za turiste.
– Kad imate autentičnu hranu u restoranima i vrhunska vina, onda region može biti jaka priča za sve gastronome na svijetu. Mislim da je Hercegovina i Trebinje kao centar te gastronomije veoma lijepo pozicionirano u regionu, a u skorije vrijeme će biti i u svijetu, zaključio je Vukoje.
Srpska pravoslavna crkva proslavila je juče i obilježila Svetog Trifuna koji je zaštitnik vinogradara, a taj dan je počela i rezidba vinove loze.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu