Ova rečenica srpskog člana Predsjedništva BiH i lidera SNSD Milorada Dodika daleko je odjeknula iz Donje Gradine, gdje je proteklog vikenda obilježeno sjećanje na žrtve gendocida NDH u logoru Jasenovac.
Iako lijepo zvuči, postavlja se pitanje da li je trajni, višedecenijski ili čak viševjekovni mir moguć na Balkanu, ako u ovom trenutku imamo otvorena brojna pitanja koja bi u budućnosti mogla da ga uzdrmaju: tri vizije budućnosti BiH, kosovsko pitanja, odnos Srpske pavoslavne crkve i države u Crnoj Gori, zategnuti odnosi između Srbije i Hrvatske, jako inostrano prisustvo…
Politički analitičar i profesor filozofije iz Beograda Dejan Vuk Stanković smatra da je Dodikova izjava pozitivna i ohrabrujuća, ali kaže da još nisu ispunjeni preduslovi za njeno praktično utemeljenje u nekoj doglednoj budućnosti.
Teško je reći da li je mir moguć kao trajna opcija. Istorijska iskustva su takva da smo imali različite političke i ratne sukobe. U ovom trenutku u javnom mnjenju država nastalih raspadom bivše Jugoslavije imamo prisutne nacionalističke matrice, koje ne garantuju baš neki izvjestan mir u nekoj srednjoj ili daljoj budućnosti. Ako se ne radi na stvaraju pretpostavki za mir, onda ga neće ni biti. Dodikova izjava jeste pozitivna utoliko što ukazuje na jednu od mogućih opcija u srpskoj, ali i regionalnoj politici. Od spremnosti da bude prihvaćena zajednički zavisi da li će mir biti trajna vrijednost. U ovom trenutku još nismo značajno iskoračili – smatra Stanković.
Politički analitičar iz Zagreba Žarko Puhovski vjeruje da će dugotrajnog mira biti samo ako pod tim podrazumijevamo odsustvo rata i prekid oružanih neprijateljstava.
– To se neće mijenjati i to će ostati. Ali, pravi mir bi značio stanje u kome su koliko-toliko razriješeni problemi koji su do rata doveli, a to sigurno nije u blizini pred nama. To se vidi i po izjavama Milorada Dodika, koji je Štrosmajera (biskup Josip Juraj Štrosmajer, op. aut.) proglasio učesnikom procesa koji su doveli do Jasenovca. Ako je Štrosmajer učesnik u tome, onda su zaista svi Hrvati ustaše – kaže Puhovski za Srpskainfo.
Podsjećamo, Dodik je u Donjoj Gradini, između ostalog, izjavio da su ustaše „ubijale Srbe na bazi onoga što ih je učio Štrosmajer i mnogi drugi“, što je pruvuklo pažnju medija u Hrvatskoj, koji pomenutog biskupa smatraju za čovjeka koji je „podsticao Hrvate da iskreno sarađuju s drugim slavenskim narodima“.
Prema riječima Puhovskog, sljedeći faktor koji je pretnja iskrenom i trajnom miru je to što se na Balkanu osoba ne gleda kao individua, nego isključivo kao dio nacije.
– To su odnosi u kojima se vi i ja pojavljujemo prvenstveno kao Srbi, Hrvati, Bošnjaci. Sve dok je tako imamo blok na blok. U toj priči se pretpostavlja da smo svi mi vječni, zauvijek. Dakle, kada kažemo “vi ste nama nešto uradili 1805. a mi smo vama 1825. godine”, pretpostavlja se da smo svi mi živjeli i tada i danas, kao da postoje neki trajni Srbi, Hrvati, Bošnjaci… Time onemogućuju individualnu egzistenciju kao političku činjenicu. Sve dok je tako imamo stanje u kome je zbog spoljnjih pritisaka rat onemogućen, ali je neprijateljstvo trajno. Ne kod svih, ne kod većine, ali kod dovoljnog broja ljudi koji su politički važni da se tim ljudima čini da se na izborima isplati malo pogurati nacionalistička neprijateljstva – smatra Puhovski.
Da li su političari koji razmišljaju i djeluju na taj način bitni u svim državama o kojima govorimo?
– Da, u raznim varijantama. Imamo ljude koji su više ili manje pristojni, ljude koji su kultivisani, evropeizovani, imamo čiste prostake. Ali nemamo sitaciju u kojoj bi neko s jasnim protivnacionalističkim stavovima dobio većinu. Praktično nemamo zemlju u ovom dijelu svijeta, to se odnosi ne samo na bivšu Jugoslaviju, nego na bivši komunistiški blok, u kome nema snažnih nacionalističkih varijanti. Od Baltika do Crnog mora. To su sve tragovi starog sistema, a ljudi koji od njegovog modela žive, najvše govore protiv tog sistema – zaključuje Puhovski.
Srpsko, albansko i hrvatsko pitanje
Dejan Vuk Stanković naglašava da neriješeno kosovsko pitanje predstavlja jedno od najtežih pitanja koje bi moglo da uzdrmaju mir na Balkanu, ali da ih svakako ima još. Kroz njega se, kako kaže, vidi da su neriješena srpska i albanska nacionalna pitanja „i to su dvije tačke u kojima možemo tražiti političke izazove za bezbjednosnu arhitekturu Balkana“.
– Drugi indikator neriješenog srpskog nacionalnog pitanja je stanje u BiH. Ne postoji garantovan politički suverenitet Srba zapadno od Drine. Pojavljuju se različite želje da se RS politički i istorijski devalvira, a onda i da se ugrozi njen opstanak, što samo po sebi predstavlja konfliktno razmišljanje i potencijal za podizanje nivoa bezbjednosne neizvjesnosti i opasnosti da dođe do nekog sukoba – kaže Stanković.
Kao sljedeći navodi problem Hrvata u BiH koji „iako nisu brojna populacija, ne žele da budu politički marginalizovani“.
– Mislim da je Sjeverna Makedonija bezbjednosno neutralizovana činjenicom da je ušla u NATO. Ne vjerujem da bi NATO dozvolio sukobe na njenoj teritoriji, kao ni na teritoriji Crne Gore – ocjenjuje naš sagovornik.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu