Još zanimljivije je da među nezaposlenim KV radnicima, kako nam je rečeno u Zavodu za zapošljavanje, dominiraju upravo one struke koje su na tržištu rada najtraženije.

Najviše registrovanih KV nezaposlenih je u strukama: metalci, trgovci, mehaničari i mašinisti, ugostitelji, električari, tekstilci, vozači, prerađivači drveta, te prerađivači hrane – kažu u Zavodu za zapošljavanje RS.

S druge strane, poslodavci tvrde da svijećom traže ovakve radnike, da su im konkursi otvoreni mjesecima i da gotovo niko ne može da širi proizvodnju iz tog razloga.

Poslodavci sa kojima je Srpskainfo razgovarala o stanju na evidenciji nezaposlenih KV radnika kažu da je i dalje problem u tome što se kao nezaposleni evidentiraju i oni koji neće da rade ili rade na crno.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca i direktor fabrike “Škrebić company” Dragutin Škrebić kaže da su KV radnici, koji su deficitarni na tržištu rada, na evidenciji Zavoda za zapošljavanje isključivo zbog zdravstvenog osiguranja.

– Ne vjerujem da ima metalaca na Birou jer znam da moje kolege ne mogu da nađu tu struku. Pa, tekstilce više niko ne može da nađe ni u snu. U Kotor Varošu bi zaposlili odmah 500 tekstilaca da mogu da ih nađu. Banjaluka isto tako ima potrebe za njima, Prijedor i Derventa isto. Oni ne traže posao ili rade u inostranstvu – kaže Škrebić.

On kaže da ne može naći obućare i da zato angažuje ljude sa završenom gimnazijom, ekonomskom ili trgovačkom i obučava ih.

Od Nove godine bi slika na tržištu rada, kako kaže, trebalo da bude drugačija i da daje realnu sliku o ponudi.

– Nacrt zakona o posredovanju pri zapošljavanju je prošao i on podrazumijeva da se se Biroa skinu svi koji ne traže posao. Očekuje se da do kraja godine bude završena procedura sa zakonom i da od 1. januara stupi na snagu – kaže Škrebić.

Direktor Fabrike “Bema” i savjetnik predsjednika RS za privredu Marinko Umičević kaže da ne vjeruje da na evidenciji nezaposlenih ima električara koji traže posao.

– Već duže vrijeme tražim električara. Nudim neto platu od 1.000 maraka i niko se ne javlja. Ili su otišli vani ili rade na crno, a na Birou imaju zdravstveno osiguranje – kaže Umičević.

Kaže da se mora “lupiti šakom od sto” i prekinuti praksa da se finansira socijalno onima koji negdje rade. Tvrdi da u Mrkonjić Gradu, gdje takođe ima proizvodne pogone, od 1.200 nezaposlenih pola njih radi u Njemačkoj, a dolazi u Srpsku da se liječi kada se povrijedi ili razboli jer ima zdravstveno osiguranje preko Biroa.

– Evo, ja imam potrebu da zaposlim oko 300 radnika u drugoj smjeni, ali niko neće da radi. Plata za obućare je 600 KM, plus topli obrok i prevoz. To ne može biti mala plata ako imamo u vidu da je kod mene zaposleno više od pola njih sa osnovnom školom  – dodaje Umičević.

Razdvajanje

Po najavama iz Vlade RS, bilo je predviđeno da od ove godine na evidenciji nezaposlenih više ne budu oni koji ne traže posao i da pravo na zdravstveno osiguranje ostvaruju isključivo preko Fonda ZO.

To je prihvaćeno u Vladi na prijedlog poslodavaca kako bi razdvojili aktivne od pasivnih tražilaca posla. Međutim, sve je prolongirano za narednu godinu.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu