Kultura

TRAŽE POMOĆ OD DRŽAVE Filmska industrija pred kolapsom, ni internet nije popravio stanje

Holivudski filmski studiji i bioskopi strahuju da će ih pandemija virusa korona uništiti, a pokušaji prikazivanja filmskih ostvarenja putem interneta daju rezultate samo u Sjevernoj Americi, prenose filmski portali.

TRAŽE POMOĆ OD DRŽAVE Filmska industrija pred kolapsom, ni internet nije popravio stanje
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Nakon sedam mjeseci borbe sa pandemijom, grupa predstavnika filmskih studija, vlasnika bioskopskih dvorana i režisera pozvala je zakonodavce u Vašingtonu da pruže “specifično olakšanje” kompanijama za prikazivanje filmova.

Oni upozoravaju da će bez državne pomoći gotovo 70 odsto malih i srednjih kinematografskih firmi biti prisiljeno da proglasi bankrot ili izađe iz posla.

Poznate filmadžije poput – Klinta Istvuda, DŽejmsa Kameruna, Kristofera Nolana, Vesa Andersona i Anga Lija, potpisali su pismo u kojem pozivaju saveznu Vladu da pruži podršku industriji koja je i dalje zatvorena u većem dijelu SAD.

Nacionalno udruženje vlasnika bioskopskih dvorana poslalo je pismo vođi republikanske većine u Senatu Miču Mekonelu i predsjedniku Predstavničkog doma Američkog kongresa Nensi Pelosi sa zahtjevom za pomoć.

– Bioskopi su bitna industrija koja predstavlja najbolje što američki talenat i kreativnost mogu da ponude. Ali, sada se bojimo za njihovu budućnost – navodi se u pismu.

Potpisnici upozoravaju da, u nedostatku rješenja, a, u skladu sa okolnostima, kinematografi, možda, neće preživjeti uticaj pandemije.

U posljednje vrijeme filmska idustrija u SAD okrenula se prodaji prava na gledanje filma preko neke internet stranice.

To funkcioniše prilično dobro na području Sjeverne Amerike, ali već u Velikoj Britaniji taj prihod je minimalan – tek pet odsto od oko 3,2 milijarde dolara od očekivane zarade od gledanja filmova kod kuće.

U velikom dijelu čovječanstav, na primjer, u Kini koja ima ogromno tržište, takav način prodaje i distribucije filma je gotovo nepoznat.

Digitalni posao je procvjetao tokom karantina jer su svi htjeli da gledaju filmove u svojim kućama.

– Ali, to nije ni približno dovoljno da bi se nadoknadili gubici tih ostvarenja jer nije bilo prihoda iz bioskopa – napominje Dejvid Geret iz londonske producentske kuće “Mister Smit”.

Tu je i problem kopiranja filmova.

Čim se neki film ponudi publici u digitalnom obliku samo je pitanje ne dana nego časa dok se ne pojavi i nalegalna kopija tog filma.

Studiji i filmski distributeri angažuju vojske advokata protiv takvih kopija, a i zahtjevi za odštetom su često astronomski.

Ali, internet je veliki i na njemu se uspješno prodaju i mnogo gore stvari od “Diznijevih” filmova, napominju filmski sineasti.