Društvo

TRAŽI PRITISAK MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJA Linta: Hrvatska i FBiH krše ljudska prava protjeranih Srba

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocijenio je danas da Hrvatska i Federacija BiH od završetka rata do danas sistematski krše ljudska prava više od milion protjeranih Srba i malobrojnih srpskih povratnika, o čemu je, ističe, izvjestio međunarodne organizacije.

TRAŽI PRITISAK MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJA Linta: Hrvatska i FBiH krše ljudska prava protjeranih Srba
FOTO: NOVO JUTRO/YOUTUBE/SCREENSHOT

Linta u saopštenju navodi da je uputio pismo predstavnicima najznačajnih međunarodnih organizacija u kojem apeluje da izvrše pritisak na vlasti u Zagrebu i Sarajevu, s ciljem da počnu poštovati Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i sloboda i Ugovor o pitanjima sukcesije koji su potpisali zvanični predstavnici država naslednica bivše Jugoslavije u Beču 2001. godine.

Ističe da su protjerani Srbi i preostali Srbi u Hrvatskoj u Federaciji BiH diskriminisani u nizu oblasti – spora obnova porušenih kuća i komunalne infrastrukture, zakonski onemogućena naknada štete za uništenu imovinu u terorističkim akcijama, blokiran povratak uzurpiranih i bespravno otetih stanova, kuća, poslovnih prostora, poljoprivrednog zemljišta i šuma, zaostale a neisplaćene penzije…

Linta kaže i da je Savez Srba iz regiona u prethodnom periodu uradio anketu koja se odnosila na evidentiranje otete, uništene, oštećene, neadekvatno obnovljene, neadekvatno razmijenjene i neadekvatno prodate imovine protjeranih Srba i drugih oštećenih građana koja se nalazi u Hrvatskoj, BiH i Sloveniji.

Pročitajte još

Ukupno je 10.322 prognaničkih porodica popunilo Obrazac za evidenciju.

Prosječna porodica broji tri člana, što znači da je tom evidencijom obuhvaćeno nešto više od 30.000 protjeranih Srba i drugih oštećenih građana zbog čega se ta evidencija, navodi Linta, može smatrati reprezentativnom anketom.

Izvještaj o rezultatima ankete otete i uništene imovine izbjeglih i prognanih Srba i drugih oštećenih građana u Hrvatskoj, BiH i Sloveniji urađen je 2019. godine i sadrži 87 strana.

Engleska verzija izvještaja poslana je zajedno sa pismom predstavnicima međunarodnih organizacija, dodaje Linta.

Pismo je poslato generalnom sekretaru UN Antoniju Guterešu, predsjedniku Evropskog parlamenta Dejvidu Sasoli, predsjedniku Evropskog savjeta Sarl Mišelu, predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, generalnoj sekretarki Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE) Helgi Šmit, predsjedniku Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope Riku Damsu, komesarki Savjeta Evrope za ljudska prava Dunji Mijatović.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu