I dok međunarodni pravni eksperti smatraju da bi bez međunarodnog pravosuđa svijet bio mnogo gori, a mnogi zločinci ostali nekažnjeni, domaći eksperti imaju sasvim drugo viđenje.
Pravni eksperti sa kojima smo razgovarali smatraju da Međunarodni sud u Hagu ne samo što nije doprineo istini, pravdi i pomirenju, već je unio dodatni razdor među zavađene strane, jer i danas, 23 godina od završetka rata u BiH, i dalje raspravljamo o tome ko je žrtva, a ko zločinac.
Da ovaj sud nije doprineo istini vidljivo je i po tome što danas imate tri istine o proteklom ratu u zavisnosti s kojim narodom pričate Srbima, Hrvatima ili Bošnjacima.
Kredibilitet
Kada je u pitanju pravda, nijedan od ova tri naroda ni tu nije zadovoljan, što je vidljivo i po čestim istupima srpskih, hrvatskih ili bošnjačkih predstavnika, koji su u više navrata dovodili u pitanje kredibilitet međunarodnih sudova.
Ovome u prilog ide i nedavna Deklaracija Hrvatskog narodnog sabora u kojoj je, između ostalog, odbačena presuda Međunarodnog suda u Hagu o udruženom zločinačkom poduhvatu. Slično se ranije moglo čuti i od srpskih predstavnika, koji veoma često ističu da je “riječ o političkom sudu koji za cilj ima diskriminaciju Srba”.
S “pravednošću” ovog suda u više navrata svoje nezadovoljstvo su isticali i predstavnici bošnjačkog naroda, iako skoro da nikom od predstavnika tog naroda nije suđeno pred njim.
Postavlja se onda pitanje, koja je stvarna svrha ovog suda!?
Interesi
Pravni ekspert Josip Muselimović ističe da je uvijek u svakom procesu jedna strana nezadovoljna, te da to nije ništa novo. Naš sagovornik kaže da je i on bezbroj puta do sada bio nezadovoljan odlukama tog suda, ali ih je kao legalista morao poštovati i boriti se da se nepravde isprave.
– Koga god budete pitali sa ovih prostora o presudama Haškog suda dobićete različite odgovore. Davno sam se po tom pitanju izjasnio jer sam odbio učestvovati u odbranama pred Haškim sudom, s obzirom na to da mi je već na početku bilo jasno da će tu biti političkog uticaja, te da se ne može očekivati utvrđivanje objektivne i materijalne istine – ističe Muselimović.
Dodaje da se već na početku znalo da će kroz sve te postupke provejavati nekakvi “interesi međunarodne pravde, i onih koji su kreirali rat na prostoru bivše Jugoslavije i taj sud”.
Proizvodnja nesporazuma
Muselimović pojašnjava da se još prije 20 godina zalagao da se sastanu “mudri” ljudi i po njemačkom modelu pred lice pravde izvedu najodgovornije osobe.
– I da se u jednom kratkom procesu od godinu dana, kao što je to bilo u Nirnberškom procesu u Njemačkoj, priča završi, adaktira i aboliraju svi oni koji su uzeli učešće u tom nesretnom ratu. Takav jedan princip nam je ovdje bio neophodno potreban, jer mi svakim novim procesom proizvodimo nove nesporazume – kaže Muselimović.
Kao primjer navodi činjenicu da se svaki put kada se sudi nekom pripadniku VRS, to izazove nezadovoljstvo Srba, ako se sudi nekom pripadniku HVO, onda su nezadovoljni Hrvati i tako u krug. Po Muselimovićevom mišljenju, mi se već 26 godina spotičemo o te procese i vjerovatno ćemo nastaviti i narednih 25 godina da se spotičemo o one ljude koji su uzeli učešća u proteklom ratu.
– Ali, opet, i ako i narednih 25 godina budemo raspravljali, otkrivali i tražili odgovorne, nisam siguran da ćemo i tada procesuirati sve one koji bi trebali doći i odgovarati za ono što su učinili u proteklom ratu. Zagovornik sam toga da mudri ljudi kažu: “Dobro, rat je bio, krivi smo mi, a možda su krivi i neki drugi koji su ga potakli, mogli zaustaviti, a nisu. Ajmo sjesti i stvari adaktirati te ovu zemlju konačno pustiti da u miru pokuša poći naprijed” – zaključuje Muselimović.
Kazne
Za pravnog eksperta i bivšeg sudiju Ustavnog suda BiH Krstana Simića nema dileme da Međunarodni sud u Hagu nije doprineo pomirenju, razumijevanju niti utvrđivanju istine. On ističe da je činjenica da je taj sud proveo veliki broj postupaka, ali da se uvijek postavlja pitanje tih postupaka i njihove pravne utemeljenosti kako na činjenicama, tako i na zakonima.
– Uvijek smo imali na ovim prostorima jedan ambijent gdje su oni koji su bili žrtve bili nezadovoljni radom tog suda, jer je blago kažnjavao one koje su smatrali ratnim zločincima. S druge strane, oni čijim se sunarodnicima sudilo smatrali su da je to politički sud, da je nepravedan i tendenciozan. Tako da mi oko rada Međunarodnog krivičnog suda u Hagu nikada nismo postigli konsenzus – kaže Simić.
Ističe da je istina da je taj sud imao svojih propusta, ali da mu niko ne može osporiti transparentnost, jer su sva suđenja bila javna i svi zapisnici dostupni.
– Međutim, u konačnici taj sud nije doprineo pomirenju, razumijevanju ni utvrđivanju istine kako to pojedini narodi pretpostavljaju. Štaviše, moglo bi se reći da je taj sud u mnogim svojim postupcima unio elemente još jačeg razdora na ovim prostorima što je vidljivo da se uvijek sporimo oko ratnih zločina. Ništa bolji nije ni Sud BiH, koji je samo kopija suda u Hagu – smatra Simić.
Politika gonjenja
Dodaje da je njemu, kao nekom ko je učestvovao u procesima u Hagu, indikativna bila politika gonjenja, jer se nikada nije znalo po kojim kriterijumima tužioci nekoga optužuju, zašto optužuju i zašto optuže jednog pripadnika naroda, a drugog ne. Simić kaže da mu nije jasna ogromna disproporcija u takvom broju optuženih i osuđenih, te kaznama koje se izriču.
Simić zamjera sudu u Hagu na uspostavljanju koncepta udruženog zločinačkog poduhvata, koji je preširoko koncipiran, da na momente može biti prihvaćen i shvaćen kao sistem koji zasniva princip kolektivne odgovornosti naroda, a narodi koji su time biti pogođeni su Srbi.
– Opšti poznati svjetski princip krivičnog prava je da je odgovornost lična i pojedinačna. Mislim da je daleko previše postavljen taj princip odgovornosti i da nije imao uporište u međunarodnom pravu, običajnom pravu i praksi. Smatram da su malo olako krivična vijeća prihvatala princip kolektivne odgovornosti. Nažalost, ta praksa je prenijeta i u Sud BiH, koji sudi po recepturi suda u Hagu – ističe Simić.
Sud BiH
Pravni ekspert Slobodan Perić je, takođe, saglasan da sud u Hagu nije ispunio svoju proklamovanu misiju, a to je istina, pravda i pomirenje.
– Oni su vjerovatno ispunili svoju stvarnu misiju, koja je bila da od Srba naprave zločince, a istu praksu je preuzeo i Sud BiH. Ovo što sad Sud BiH pokušava ponešto da sudi za zločine nad Srbima je potpuno zanemarivo – kaže Perić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu