Srbija je po treći put u Ujedinjenim nacijama glasala protiv interesa Kremlja, što bi mogao da bude nagovještaj da ćemo uskoro uvesti i ono što se od nas traži sankcije Rusiji. Pogotovo što su to, manje ili više stidljivo, počeli da nagovještavaju i zvaničnici.
Da se gleda samo glasanje Srbije u Ujedinjenim nacijama, Srbija ne bi imala nikakve pritiske Zapada zbog svog odnosa prema Rusiji jer je naša država tri puta glasala protiv Kremlja u ovom međunarodnom tijelu.
Tri puta glasali protiv Rusije u UN
Poslednji put u ponedjeljak uveče kada je Generalna skupština Ujedinjenih nacija izglasala odbijanje inicijative Rusije da ovo telo održi tajno glasanje o tome da li se osuđuje potez Moskve kojim je aneksirala četiri okupirana regiona u Ukrajini.
Jedna od 107 država koje su se izjasnile da glasanje treba da bude javno bila je i Srbija.
Podsjećanja radi, naša država je i 7. aprila glasala protiv Kremlja kada je Generalna skupština UN-a usvojila zahtjev zapadnih zemalja da Rusija bude isključena iz Savjeta UN za ljudska prava zbog njene invazije na Ukrajinu. Tada je 93 država glasalo za taj prijedlog, a protiv je bilo 24.
Prvi put Srbija je protiv interesa Moskve glasala 2. marta kada je na hitnoj sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija izglasana rezolucija kojom se osuđuje ruska agresija nad Ukrajinom.
Bez obzira na to, Srbija svo vrijeme od početka rata u Ukrajini odoleva pritiscima Zapada da uvede sankcije Rusiji. Međutim, kako prolaze dani čini se da je našoj državi sve teže da sprovodi takvu politiku pošto su pritisci sve jači.
Naime, sve glasnije se priča da Srbija ukoliko ne uvede neki vid sankcija Rusiji rizikuje evropske investicije i donacije zbog čega bi desetine hiljada ljudi u našoj zemlji mogle da ostanu bez posla.
Da bi Srbija uskoro mogla da uvede sankcije Rusiji nagovestio je i predsjednik skupštinskog odbora za Kosovo i Metohiju Milovan Drecun. Zanimljivo, Drecun je to najavio iako ogromna većina ljudi u Srbiji smatra da nam je Rusija najveći saveznik u borbi za Kosovo.
Drecun je izjavio da će “Beograd u jednom trenutku morati da se odluči da pribjegne nekim vrstama sankcije ka Rusiji” i da bi “ruski zvaničnici trebalo da imaju malo više razumijevanja za položaj Srbije”.
– Ako bi do toga došlo niko ne bi trebalo da podstiče unutrašnju nestabilnost u Srbiji, to ne bi trebalo da bude interes ni zapada, ni prijateljskih zemalja – rekao je predsjednik skupštinskog odbora za KiM.
Drecun je oijcenio da je “situacija za Srbiju složena i da je sve isprepletano”.
– Ne znate gdje da siječete, kako god da siječete biće štete. Izgleda da Srbija nema manevarski prostor. Podrška Rusije potrebna nam je u Ujedinjenim nacijama u vezi sa Kosovom, a i energetski smo zavisni od nje. Možda bi u jednom trenutku pritisak oko članstva Kosova u UN mogli malo da olakšamo ako bi počeli da slijedimo politiku EU ka Rusiji – ocenio je Drecun.
Kako je rekao, iznenađuje ga to što Rusija sama “ne prepozna težinu situacije u kojoj se Srbija nalazi iako njihovi zvaničnici govore da se vrši snažan pritisak na našu zemlju.
– Rusi su zauzeti svojim problemima, ali i nas guraju u nove probleme. Moramo da vidimo dokle ćemo moći da trpimo štetu koja nam se nanosi jer ne slijedimo politiku EU prema Rusiji. Kad šteta bude veća od koristi, moraćemo našu politiku da korigujemo ako hoćemo da se borimo za naše interese – podvukao je Drecun.
Unezvjereni Putin ubrzava odluku o sankcijama?
Činjenica da predsjednik Rusije Vladimir Putin u posljednje vrijeme gubi kontrolu u vezi sa ratom u Ukrajini pa prijeti nuklearnim ratom da bi u ponedeljak počeo neselektivno da bombarduje gradove širom Ukrajine u kojima strada veliki broj civila, mogao bi samo da ubrza odluku Srbije da uvede neki vid sankcija Kremlju.
Bivši ambasador u Bjelorusiji Srećko Đukić ističe za “Blic” da je “pritisak takav da je više nemoguće odlagati sankcije Rusiji”.
– Ne može Srbija svakim danom i na svakom koraku da objašnjava zbog čega još nije uvela sankcije Rusiji. To umnogome otežava svakodnevno funkcionisanje države – apostrofira Đukić.
Kako kaže, ako bi se napravila dublja analiza vidjelo bi se da Srbiji ne treba Rusija u Savetu bezbjednosti ni u vezi sa pitanjem Kosova.
– Djelovanje Rusije u vezi sa pitanjem Kosova je praktićno isključeno. Kremlj se samoisključio u vezi sa pregovorima o tom problemu, nema čak ni snage u jedinicama KFOR-a na KiM – naglašava Đukić.
Kako kaže, veliko je pitanje da li će nam biti uopšte potrebna pomoć Rusije u vezi sa Kosovom.
– Ako se Beograd i Priština postignu neki dogovor, Rusija bi trebalo to samo da aminuje u Savetu bezbednosti UN. Ipak, postoji opasnost da se Kremlj ne ponaša konstruktivno i da glasa protiv eventualnog dogovora Beograda i Prištine – upozorava Đukić.
Principijelan stav Srbije u UN-u
Naš sagovornik smatra da je Srbija prilikom glasanja u UN-u iskazala principijalan stav.
– Mi smo osudili agresiju Rusije na Ukrajinu i logično je bilo da sada osudimo i aneksiju ukrajinskih regiona. Te rezolucije za koje smo glasali nemaju snagu odluke Saveta bezbjednosti UN, ali imaju veliko moralno pokriće na koje se mogu pozvati sve države koje štite svoj teritorijalni suverenitet i integritet kao Ukrajina i Srbija – zaključuje Đukić.
– I direktor istraživanja Centra za međunarodne i bezbjednosne poslove (ISAC) Igor Novaković ističe da je Srbija u UN-u glasala po inerciji.
– Naša država podržava sve što se tiče očuvanja teritorijalnog suvereniteta i integriteta. U tom smislu, može se reći da Srbija od kako je u februaru počeo rat u Ukrajini glasa konzistentno u UN-u – apostrofira za “Blic” Novaković.
Kako kaže, izvjesno je da će uskoro Srbija uvesti određen vid sankcija Rusiji.
– Naša država ima širok spektar poteza kojeg može da primjeni i različite nivoe sankcija. Treba samo utvrditi koji vid sankcija Rusiji je prihvatljiv Zapadu. Možemo da uvedemo sankcije određenim ruskim ljudima ili entitetima. Mislim da zbog toga nikakva posljedice nećemo trpjeti od strane Rusije – podvlači Novaković.
Naš sagovornik ocjenjuje da je trebalo ranije zauzeti principijelan stav i u vezi sa sankcijama Rusiji.
– Rusija nam jeste pomagala u vezi sa Kosovom, ali je to pitanje i iskoristila za svoje interese i odvajanje Južne Osetije i Abhazije od Gruzije, najpre, a onda i za Krim, Donbas i ostale ukrajinske regione – zaključuje Novaković, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu