Biznis

TROŠIMO DOZNAKE IZ INOSTRANSTVA Za ekonomski rast BiH najzaslužnija privatna potrošnja

Ekonomski rast BiH u prvoj polovini prošle godine najviše je pogurala privatna potrošnja građana, a slična je situacija i u ostatku regije.

TROŠIMO DOZNAKE IZ INOSTRANSTVA Za ekonomski rast BiH najzaslužnija privatna potrošnja
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
Zoran Pavlović

Ta potrošnja je, naime, u prvom polugodištu prošle godine u BiH uvećana za 3,1 odsto u odnosu na isti period 2017. godine, podaci su Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, iz koje ističu i da je u sklopu privatne potrošnje ostvaren najznačajniji doprinos ekonomskom rastu.

Bosna i Hercegovina je u prvom polugodištu prošle godine ostvarila ekonomski rast od oko tri odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Ova stopa ekonomskog rasta predstavlja nastavak trenda iz 2017. godine i u rangu je regionalnog prosjeka. Ako se pažljivije posmatra struktura ekonomskog rasta u BiH, vidljiva su povećanja u okviru svih kategorija, osim javne potrošnje. Privatna potrošnja je visoko zastupljena i u strukturi bruto domaćeg proizvoda, pa se može konstatovati da je ona bila ključni generator ostvarenog ekonomskog rasta u prvoj polovini prošle godine – navodi Direkcija u najnovijoj informaciji o kretanju makroekonomskih pokazatelja u BiH.

Za takav rast privatne potrošnje najzaslužniji su veće doznake iz inostranstva, s obzirom na to da sve više radne snage iz BiH odlazi da radi tamo i počinje da šalje novac porodicama koje su ostale u BiH, smatra ekonomista Zoran Pavlović.

– U ovoj teškoj situaciji, taj priliv doznaka iz inostranstva se ne smanjuje. Novi naši radnici odlaze u inostranstvo i šalju sredstva svojim porodicama, jer inicijalno kad odu, oni odu sami, te onda imamo praktično činjenicu da novostvorena zarada naših radnika u inostranstvu, plus redovne doznake, predstavljaju dodatnu infuziju u finansijskom smislu, a to onda daje dodatnu mogućnost ljudima da više i potroše. S druge strane, činjenica je i da imamo laku inflaciju koja je skoro dva odsto i po tom osnovu, mi moramo da platimo, odnosno da potrošimo više. Ako je tri odsto rast potrošnje, od toga je 1,7 u prvih devet mjeseci prošle godine bila inflacija, što znači da smo trošili otprilike isto, ali smo u nominalnom iznosu potrošili više, jer to sada više košta – objašnjava Pavlović.

Rast koji je zasnovan najviše na takvim parametrima nije ohrabrujući, ističe on, jer to znači da smo imali veću potrošnju na osnovu novca koji je došao iz inostranstva, a ne na osnovu stvaranja nove vrijednosti.

Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

– Jedini pravi ekonomski razvoj je prema izvozu, novim ulaganjima, proizvodnji i zapošljavanju. Ko to nema, taj nema perspektivu i očekivani rast BDP-a – kaže Pavlović.

Po njegovim riječima, u BiH je jedan od osnovnih problema to što se niko zaista ne bavi ekonomijom, a vlasti su praktično čitavu prošlu godinu potrošile na bavljenje izborima, umjesto ekonomijom. Ni finansijska sredstva za jačanje realnog sektora i stvaranje uslova za dobro poslovanje, novo zapošljavanje i stvaranje nove vrijednosti nisu predviđena, ističe on.

Stručnjaci koji prate ekonomska kretanja, istovremeno, ističu da je u prvoj polovini 2018. godine u BiH zabilježena i dvocifrena stopa rasta i u okviru ukupnih investicija, ali da je, s obzirom na njihov nizak nivo zastupljenosti u strukturi BDP-a, taj doprinos rastu bio nešto skromniji.

Znatan uticaj privatne potrošnje na ekonomski rast u regiji zapadnog Balkana nedavno je konstatovan i u izvještaju Evropske komisije.

– Privatna potrošnja i investicije su nastavile da podržavaju rast, a izgleda da je izvoz opao. Glavni pokretači rasta u BiH su privatna potrošnja, sa plus 3,8 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, te izvoz sa stopom rasta od 4,9 odsto. Javna potrošnja je nastavila da se smanjuje za 0,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu – navela je Komisija u izvještaju za drugi kvartal 2018. godine za zemlje kandidate i potencijalne kandidate za članstvo u EU.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije