Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

Trula atmosfera i lažne vijesti GURAJU MEDIJE U BLATO: Kako je novinarstvo u BiH IZGUBILO POVJERENJE građana

Društvo
Autor:

Foto: Dejan Božić/RAS Srbija

Pad povjerenja građana BiH u medije, koji je zabilježen ove godine, nije nimalo iznenađujući, zajednička je ocjena komunikologa i politikologa.

Kumovali su mu poplava poluistinitih i lažnih informacija, novinarsko grebanje po površini zbivanja, ali i sve lošija društvena atmosfera.

Analiza stanja medijskih sloboda u BiH pokazuje značajne promjene koje su se odigrale u posljednjih deset godina, a koje se oslikavaju kroz zvaničan pad povjerenja građana u medije, rast nezadovoljstva njihovim radom i sve raširenije ubjeđenje da su mediji zarobljenici politike.

U Srpskoj, tako, gotovo 90 odsto građana danas smatra da mediji nisu slobodni, pokazuje najnovije istraživanje Fondacije „Fridrih Ebert“ u BiH i Udruženja BH novinari.

Prvi put u posljednjih deset godina mediji nisu ni prvi na listi institucija kojima se najviše vjeruje, već su to sada vjerske organizacije.

– Vjerske zajednice nisu uradile ništa posebno u posljednjih godinu dana da bismo sada rekli da je poraslo povjerenje u njih, već je to rezultat pada povjerenja u druge, u civilne institucije, u medije, u institucije, u obrazovanje. Povjerenje u politiku i političke partije je uvijek bilo nisko. U jednom tradicionalnom društvu, gdje je kolektivna svijest izraženija od procesa indivualizacije, gdje ne postoji demokratska politička kultura, već parohijalno-podanička, sa snažnim elementima tradicionalizma, uvijek je povjerenje veće u vjerske zajednice, odnosno normalno je da je prvi nivo identifikacije sa vjerskim zajednicama. To je nasljeđe koje kod nas dugo traje – objašnjava profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci Đorđe Vuković.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Po njegovim riječima, u BiH postoji i svojevrsna hajka protiv medija, odnosno protiv slobodnog istraživačko-kritičkog novinarstva, od fizičkog do verbalnog nasilja nad novinarima i medijima “koji su se iole kritički odnosili prema stanju u društvu”.

– Pad povjerenja u novinare kod ispitanika je između ostalog izazvan i time što su ga neki pseudonovinari prilično kompromitovali. Tu mislim na sve one koji su se stavljali u funkciju dnevnopolitičkih potreba, senzacionalizma, ozbiljnog laganja, vrijeđanja i po privatnoj osnovi, prostakluke, laži koje su predstavljane kao istine. S obzirom na lažne portale, javni servis, privatne medije koji su služili u kampanji ili promociji jednog ideološkog narativa, s pravom je palo i povjerenje ljudi u medije – kaže Vuković.

Na ove rastuće probleme pokušao je da ukaže i jedan dio odgovornih novinara i medija, ističe član Kluba novinara Banjaluka Žarko Marković.

– Jedan od tih problema koji je sada doživio kulminaciju je prava poplava internet portala bez imena i adrese, koji su ušli u javni prostor plasirajući poluistinite ili potpuno netačne informacije. I ne bi to bio toliko velik problem da jedan broj tzv. tradicionalnih medija, koji i dalje rade pod imenom i prezimenom, nije počeo da preuzima informacije koje su plasirali upravo ti lažni mediji, dajući im na taj način legitimitet i promovišući ih u legitiman izvor informisanja javnosti. Na taj način, a sve znajući da se veoma brzo ispostavljalo da te informacije uopšte nisu tačne, otvorile su prostor za pad povjerenja u sve što ti mediji emituju, a podsjećam da je u takav posao uključen čak i Javni servis RS koji bi, i zakonski, i profesionalno, morao da poštuje osnovne standarde novinarske profesije – ističe Marković.

Potpuno je očekivano, ističe, da prosječan čitalac ili gledalac potpuno digne ruke od svih medija kojima je okružen, jer praktično više nije siguran u vjerodostojnost bilo koje informacije koja bude objavljena.

Profesor javnog mnjenja i odnosa s javnošću “Banja Luka College”-a Mladen Mirosavljević ističe da se ove godine BiH, formalno, po slobodi medija pozicionirala bolje od Hrvatske i daleko bolje od Srbije i Crne Gore, ali je realno, sloboda medija neuporedivo manja nego ranije.

Foto privatna arhiva/Facebook

Mladen Mirosavljević

– Zato se postavlja pitanje da li je ono što danas imamo u medijima svedeno na „suhe” informacije i na sadržaje koji doprinose idiotizaciji građana, odnosno grebanje po površini zbivanja, dok se istraživačko novinarstvo potpuno izgubilo, kao i ozbiljne novinarske forme. Takvo podilaženje jednih drugima, od vlasnika medija do oglašivača i političara, i sve veće obesmišljavanje medijskog sadržaja, dovešće do toga da će u BiH u narednom periodu vladati medijska idila  – formalno će BiH napredovati na ljestvici medijskih sloboda, a realno će novinarstvo tonuti sve dublje, a položaj novinara biti sve gori – zaključuje Mirosavljević.

Odraz klime u kojoj živimo

– Zanimljivo je da ispitanici u BiH, formalno laičkoj državi, u istraživanju najviše vjeruju vjerskim organizacijama, a najmanje političkim strankama i političarima, a istovremeno u velikom procentu izlaze na izbore i glasaju upravo za političare i stranke kojima najmanje vjeruju.

Takođe, 90 odsto ispitanika smatra da sloboda medija nije uopšte ili je djelimično prisutna, ali ih malo smatra da treba poboljšati uslove za rad novinara, a svaki peti opravdava nasilje nad novinarima, što je porazno, ali je i odraz društveno-političke klime u kojoj živimo – kaže profesor Mirosavljević.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.

IZDVAJAMO