Prema predstavljenim podacima centralne banke, glavni indikator da je tržište podivljalo jeste razlika između cijene izgradnje i prodajne cijene stanova. Na Jadranu cijene su dostigle nivo prije krize, a u Zagrebu još nisu, ali su blizu. S obzirom na to da je tržište nekretnina izuzetno ciklično, postoji, nastavio je Vujčić, značajna neizvjesnost u fazi koja nam slijedi.
Ali, za razliku od situacije prije desetak godina, ovaj put centralna banka ne može ništa učiniti kako bi smirila situaciju, jer, kako je rekao guverner, neravnoteža ne dolazi iz banaka. Odnosno ljudi se radije ušteđevinom koriste za kupovinu stana, kuća ili apartmani nego što investiraju na berzi, pa sebi tako obezbjedi kakav-takav prinos. To se vidi i po strukturi odobrenih kredita. U situaciji kad imamo kontinuirani pad kamatnih stopa, kada su se one prepolovile ili snizile čak i za više od toga, jedini rastu krediti turističkom sektoru, za nekretnine i krediti građevinskom sektoru.
Ante Žigman, predsjednik Upravnog savjeta Hrvatske agencije za nadzor finansijskih usluga, rekao je da je hrvatsko tržište kapitala uz rame razvijenim tržištima, ipak problem je što su prometi i free float na niskim nivoima i za to nemamo dobre rezultate. Po njegovom mišljenju, razlozi takva stanja su poznati: prvo finansijska kriza, zatim uvođenje poreza na dobit, a onda Agrokor.
Sad je tržište živnulo zbog trgovine akcijama Kraša, pa se to prelilo i na trgovanje nekim drugim akcijama. Ipak, važno je da takvih epizoda bude što više – rekao je regulator tržišta kapitala te, uz ogradu da on ne zaziva porez na nekretnine, podsjetio da u zemljama koje imaju porez na nekretnine ljudi više ulažu u akcije ili fondove.
(Jutarnji.hr)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu