Tako je jedan od najizraženijih socijalnih problema u mnogim zemljama postao gorući i u Semberiji. Centar za socijalni rad bio je uključen u 109 slučajeva razvoda bračnih partnera, koji imaju maloljetnu djecu. U skladu sa zakonom, pokušaj mirenja bračnih supružnika je obavezan, ali statistika Centra za socijalni rad pokazuje da mirenje uspije u manje od 20 odsto slučajeva.
Prošle godine u Bijeljini je sklopljeno oko 800 brakova, dok je u istom periodu podneseno 200 zahtjeva za razvod, odnosno svaki četvrti brak okončan je razvodom. U brakorazvodnim postupcima obično se aktuelizuje i pitanje podele zajedničke imovine supružnika ili izdržavanje. Pomoć građani često potraže i u Službi za pružanje besplatne pravne pomoći. Samostalni stručni saradnik za pružanje pravne pomoći Gradske uprave Bijeljina Zoran Radić kaže da se u prošloj godini oko 5.000 građana obratilo ovoj službi sa različitim zahtevima za razne vrste pravnih usluga.
Imamo dosta tužbi za razvod braka, zahtjeva za sporazumni razvod braka i zajedničkih prijedloga za razvod, u slučajevima kada bračni supružnici imaju maloljetnu djecu. Imamo i dosta predmeta podjele imovine i bračne tekovine – kaže Radić.
Centar za socijalni rad bio je uključen u više od polovine brakorazvodnih parnica gdje supružnici imaju zajedničku maloljetnu djecu, pa se uz pokušaj mirenja, koji je zakonski obavezan, a uspije u 10 do 15 odsto slučajeva postići sporazum o roditeljstvu nakon braka. Socijalna radnica Cvijanka Rakić kaže da se u više od 50 posto slučajeva postiže sporazum, odnosno partneri koji su vrlo zreli i koji na pravi način prepoznaju koje su potrebe dece, sarađuju u njihovom interesu i kao roditelji su vrlo odgovorni.
– U prosjeku godišnje imamo od 100 do 130 pokušaja mirenja. U 20 odsto slučajeva supružnici ne postižu sporazum i tu imamo konfliktne situacije. Imajući u vidu da je u našem društvu porodica visoko vrijednovana, razvod je veoma stresan za sve članove porodice, ali i širu porodičnu zajednicu – naglašava Rakićeva.
Za razvod se lakše odlučuju mlađi ljudi, a razlozi su obično problemi u vezi sa velikim razlikama među supružnicima, slabo međusobno poznavanje, nesporazumi u široj porodičnoj zajednici, ali i različiti oblici sociopatskog ponašanja kao što su alkoholizam, kockanje, vanbračne veze i nasilje. U ovakvim slučajevima kao poseban problem se pojavljuje egzistencija žena koje ne rade i nemaju imovinu.
O ženama brinu organizacije
Radmila Žigić iz Fondacije „Lara” kaže da, iako je ekonomsko osnaživanje žena, koje su preživjele nasilje u porodici ili koje trpe nasilje u državnim organima i u lokalnoj zajednici, praksa je pokazala da se time najviše bave nevladine organizacije.
– To nije dovoljno – naglašava Žigićeva.
U novije vrijeme češće se pojavljuju i fiktivni razvodi radi rešavanja egzistencijalnih pitanja, a najčešće odlaska u inostranstvo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu