Međutim, od tada države nisu uradile gotovo ništa da smanje emisiju ugljenika dovoljno da temperatura Zemlje ne poraste više od 1,5 stepeni u odnosu na preindustrijsko doba, što je propisano i Pariskim klimatskim sporazumom.
Ono što znamo je da će nesmanjene klimatske promjene transformisati svijet u nešto neprepoznatljivo – rekla je za Biznis insajder Keli Levin iz klimatskog programa Instituta za svjetske resurse.
Ta transformacija uveliko je počela. Proteklih nekoliko godina zabilježene su rekordne temperature, katastofalne oluje i neviđeno topljenje leda. Situacija će se do 2030. godine samo pogoršati.
Emisija gasova sa efektom staklene bašte dovešće do sve većih temperatura, ekstremnih vremenskih promjena i rekordnog topljenja leda. Sve dok ljudi nastave da sagorijevaju fosilna goriva i opterećuju atmosferu, stanje će se samo pogoršavati.
Narednih 10 godina su ključni za usporavanje najgorih posljedica klimatskih promjena i u tom periodu globalna emisija štetnih gasova mora biti smanjena za najmanje 45 odsto. Ako se Zemlja zagrije za više od stepen i po, naučnici smartaju da će ekosistem početi da propada.
Do sada većina zemalja nije počela sa konkretnim akcijama, a čak i da se sve pridržavaju ciljeva postavljenih Pariskim sporazumom emisija će i dalje biti previsoka, poručuje IPCC.
Čak i da odmah kompletno prekinemo sa emisijama, Zemlja će nastaviti da se grije još neko vrijeme, zbog čega su naučnici mogli da utvrde nekoliko promjena koje će se sigurno desiti u narednoj deceniji.
Ledeni pokrivač nastaviće da se topi, a ledeni slojevi, poput onog na Grenlandu, krenuće nepovratnim putem ka potpunom nestajanju. Prema studiji objavljenoj u maju, grenladski led je već blizu te prekretnice. Ekstremno topli periodi sada tope velike količine leda, tako da hladni perioci mogu samo da zaustave topljenje, ali ne i da obnove pokrivač.
Direktne posljedica topljenja leda je porast nivoa mora, a samim tim i visoke plime i katastrofalne poplave. Prvi na udaru će biti Bangladeš, Vijetnam i Sejšeli. Rasteći okeani već prijete gradovima poput Venecije, Majamija, Džakarte i Lagosa.
Velika toplota i količina vode znače da će uragani biri sporiji i jači. Izvjesno je da ćemo u narednoj deceniji vidjeti više uragana poput Dorijana koji je ovog ljeta sravnio Bahame. To je zato što uragani koriste toplu vodu kao gorivo, tako da će sa rastom temperature Zemlje tropske oluje postajati vlažnije, sporije i jače.
Određene ekstremne vremenske pojave, poput toplotnih talasa, već su postale učestalije i intenzivnije, a taj trend će se nastaviti i narednih godina. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će svake godine u narednoj deceniji dodatnih 241.000 ljudi umirati od posljedica klimatskih promjena, najčešće od bolesti izazvanih vrućinom.
Stručnjaci očekuju da u navedenom periodu vide “nulti dan”, termin za trenutak kada slavine u gradu presuše. Prošle godine se Kejptaun u Južnoafričkoj Republici opasno približio ovoj tački, ali su stanovnici uspjeli da ogranice potrošnju vode dovoljno da ne dođe do potpune suše.
Suva vegetacijalako gori, pa se očekuje sve više divljih požara, čak i u hladnim predjelima kao što su Arktik i Sibir. Takođe, počeće i proces transformisanja kišnih šuma Amazonije u savanu.
I drugi ekosistemi biće pred kolapsom, a najveći broj ugroženih nalazi se u okeanima morima.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu