Svijet

U ČIJIM JE RUKAMA KLJUČ EVROPSKOG PARLAMENTA Ko je najveći pobjednik, a ko gubitnik izbora!?

Veliki politički blokovi desnog i lijevog centra izgubili su zajedničku većinu u Evropskom parlamentu, a na izborima za sastav ovog tijela porasla je podrška liberalima, Zelenima i nacionalistima.

U ČIJIM JE RUKAMA KLJUČ EVROPSKOG PARLAMENTA Ko je najveći pobjednik, a ko gubitnik izbora!?
FOTO: FOTO: PROFIMEDIA

Najveći pojedinačni blok i dalje je Evropska narodna partija (EPP) i očekuje se da će ona formirati koaliciju naklonjenu Evropskoj uniji. Liberali i Zeleni ostvarili su dobar rezultat, a nacionalisti su zabilježili trijumfuju u Italiji i Francuskoj.

Kakav je raspored snaga u parlamentu?

Evropska narodna stranka (EPP) 179 mjesta

Socijalisti i demokrate (S&D;) – 150 mjesta

Evropska ujedinjena ljevica / Zelena nordijska ljevica (GUE) – 38 mjesta

Evropski zeleni / Evropski slobodni savez – 70 mjesta

Savez evropskih liberala i demokrata (ALDE) 107 mjesta

Evropa naroda i sloboda (ENF) – 58 mjesta

Evropa slobode i direktne demokratije (EFDD) – 56 mjesta

Evropski konzervativci i reformisti (ECR) – 58 mjesta

Ko je najveći gubitnik?

Najveći gubitnici su partije lijevog centra i desnog centra jer su na upravo završenim izborima izgubili većinu u parlamentu. EEP osvojila je 42 mjesta manje u odnosu na pređašnji saziv, dok je S&D osvojila 41 mandat manje. Ukupno, ova dva bloka stranaka koji i dalje imaju većinu – osvojila su 329 mjesta od 751 koliko će ih Evropski parlament imati od izlaska Velike Britanije iz EU.

 Foto: Profimedia
Foto: Profimedia

Budući da nijedna od tradicionalnih partija ne može da ima većinu u Parlamentu, one su potvrdile spremnost da sarađuju sa bliskim partijama kako bi se radilo za dobrobit Evrope. Predstavnici Narodnjaka i Socijaldemokrata su potvrdili spremnost da zajedno sarađuju i uključe i liberale u pronalazak programa za narednih pet godina, piše RSE.

Predstavnik Narodnjaka Martin Veber, koji je i kandidat za predsjednika Evropske komisije iz ove grupacije potvrdio je da oni neće ni u kom slučaju sarađivati ni sa ekstremnom ljevicom niti desnicom. Frans Timermans, kandidat Socijaldemokarata, takođe je potvrdio da “nikad neće postiće sporazum sa ekstremnom desnicom”. Sve ostale partije koje imaju viziju progresivne Evrope za Timermansa su prihvatljive.

Ko je najveći pobjednik?

Može se reći da su ubjedljivi pobjednici juče završenih izbora Zeleni i Liberali (ALDE). Ove dvije stranke zabilježile su najveći skok kada je riječ o broju mandata u odnosu na prethodni saziv – Zeleni imaju 20 više, dok ALDE ima čak 40 poslanika više. Ove dvije stranke biće ključne u sastavljanju nove parlamentarne većine.

Liberali su već najavili da će tražiti kompromis u poljima poput klimatskih promjena, taksama i migrantskoj krizi. Šef liberala u prethodnom sazivu Evropskog parlamenta Gi Verhofstadt najavio je da će njegova politička grupacija sada biti ključna i u procesima koji će uslijediti poslije inauguracije novog saziva Evropskog parlamenta, a gdje se uključuje i imenovanje nosilaca ključnih funkcija u EU institucijama.

Imaju li desničari razloga za slavlje?

Iako nisu osvojili onoliko poslaničkih mandata koliko im se predviđalo uoči glasanja, u nekoliko zemalja zabilježili su dobar rezultat.

Najveće iznenađenje je vjerovatno pobjeda ekstremno desničarske partije Nacionalni front koja je na izborima u Francuskoj pobijedila sa 23,53 odsto ostavivši iza sebe listu Renesanse predsjednika Francuske Emanuela Makrona koja je dobila 22,47 odsto. Lider Nacionalnog fronta Marin Le Pen pozvala je na osnivanje “moćne” krajnje desne grupe u Evropskom parlamentu.

Desnica je pobijedila i u Mađarskoj, Italiji, Francuskoj i Velikoj Britaniji.

U Mađarskoj je, sa gotovo 100 odsto izbrojanih glasova Fidezs na čelu sa premijerom Viktorom Orbanom dobila 13 od 21 mjesta, jedno više nego 2014. Demokratska koalicija dobila je četiri mjesta, a liberalni Pokret momentuma dva. Krajnje desni Jobbik i ljevičarsko-zelena koalicija Socijalista i Dijaloga dobili su po jedno mjesto.

U Italiji slavi krajnje desna Sjeverna liga koja je, prema izlaznim anketama, na prvom mjestu, između 28,70 odsto glasova, dok je na prethodnim izborima 2014. godine imala samo 6 odsto glasova. Demokratska partija je druga sa 22,50 odsto, navodi RSE.

Kako se glasalo u komšiluku?

Prema nepotpunim rezultatima, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Socijaldemokratska partija (SDP) osvojili su po tri mandata, a po jedno poslaničko mjesto Nezavisna lista Mislava Kolakušića, Hrvatski suverenisti, Živi zid, Amsterdamska koalicija i Neovisni za Hrvatsku.

Građani Hrvatske birali su 12 evroposlanika, s tim da ih 11 izabranih odmah ulazi u novi saziv Evropskog parlamenta, a onaj dvanaesti kada Velika Britanija – vjerovatno u jesen – izađe iz Evropske unije.

Slovenci izgled anisu bili previše zainteresovani za glasanje, pa je u toj zemlji zabilježena druga najniža izlaznost na izborima – samo 28 odsto. Manje građana izašlo je na izbora samo u Slovačkoj – 23 odsto.

Inače, Evropljani su na ove izbore izašli u većem broju od očekivanog – ukupno 50,3 odsto birača izašlo je na glasanje. Tako visok broj birača na evropskim izborima nije zabilježen od 1994. godine kada je (u mnogo manjoj Evropskoj uniji) na izbore izašlo 56,67 odsto birača.

Inauguracija novog saziva Evropskog parlamenta zakazana je za 2. jul. Nakon toga počinje proces izbora novih funkcionera na čelu EU institucija, uključujući imenovanje predsjednika Evropskog savjeta kao i članova Evropske komisije.

(Blic)

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu