Kultura

U „MASLEŠINO DVORIŠTE“ SVI SU UMJETNICI DOBRODOŠLI Novo ruho prostora iznad Podrum scene

– Bitno je da se shvati da ovo neće biti prostor Studenskog pozorišta, već javni i akivan prostor tokom čitavog dana, ali da će Uprava Studentskog pozorišta rado biti servis i predlagač kada je u pitanju program koji pre svega mladi ljudi žele da realizuju – rekao je za Srpskainfo Aleksandar Pejaković predstavnik Uprave Studentskog pozorišta, povodom revitalizacije prostora radnog naziva „Maslešino dvorište“.

U „MASLEŠINO DVORIŠTE“ SVI SU UMJETNICI DOBRODOŠLI Novo ruho prostora iznad Podrum scene
FOTO:ZIVOMIR LIKOTA LICANIN

U pitanju je prostor koji je nekada pripadao ocu Veselina Masleše, Aleksandru, a danas se nalazi iznad Podrum scene Banjalučkog Studentskog pozorišta u starom zanatskom centru.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Ideja potiče još iz 2012. godine kada su prvobitni idejni projekat o izgradnji Studentskog pozorišta predlagale arhitektice Maja Đilas i Una Umićević. Tim projektom bilo je predlagano da „Maslešino dovrište“ bude praktično dio BSP, iznad kojeg bi se nalazila i otvorena scena „Među krovovima“. Ovu ideju nije podržala tadašnja gradska uprava Banjaluke, tako da se krenulo samo u rekonstrukciju Podrum scene – rekao je Pejaković.

Sadašnja ideja je da prostor postane javan, a da se tokom proljeća, ljeta i jeseni, odnosno kada to vremenski uslovi dozvoljavaju, „Maslešino dvorište“ postane scena za sve umjetnike u smislu organizovanja, pjesničkih večeri, koncerata, izložbi, predstava i slično.

Foto: Maslešino dvorište
Foto: Maslešino dvorište

– Kao rezervni plan, opet zbog vremenskih uslova, služiće Podrum scena Studetnskog pozorišta, koja će uvijek biti spremna da svoje termine uskaladi sa potrebama umjetnika. Zahvalni smo sadašnjoj gradskoj upravi na čelu sa gradonačelnikom Igorom Radojičićem koja je prodžala ubrzan razvoj kulture, pa samim tim i arhitekture na nivou čitavog grada Banjaluke – dodao je Aleksandar.

Idejno rješenje prostora radi „small SCALE“ tim Istraživačkog centra za prostor, kojeg ove godine čine Andrea Janičić i Nikolina Hassam Dorsen, studentkinje Arhitektonsko građevinsko-geodetskog fakulteta, Univerziteta u Banjaluci, te mentori, Slobodan Peulić, master arhitekture i dr Igor Kuvač, diplomirani inženjer arhitekture. Projekat predstavlja malu urbanu intervenciju u otvorenom javnom prostoru grada, koja proširuje mrežu tačaka urbane akupunkture koja je kao tema posebno aktivirana i došla do izražaja izgradnjom Banjalučkog mola od strane istog tima 2017. godine. Kao dio ovog projekta njegovi autori najavili su i lift za osobe za invaliditetom.

Foto: Maslešino dvorište
Foto: Maslešino dvorište

Koncept uređenja dvorišta Veselina Masleše, se formira oko nekoliko dominantnih asocijacija na temu. Prva je ličnost narodnog heroja Veselina Masleše, istorijske činjenice o njegovom uzbudljivom životnom putu, mjestu, kući i dvorištu, na kojem se rodio i proveo djetinjstvo, te koje je na određeni način uticalo na formiranje njegove nemirne, slobodarske, herojske i revolucionarne ličnosti – objasnio je Igor Kuvač, koordinator projekta.

Prema njegovim riječima, koncept evocira uspomenu na herojsku narodno-oslobodilačku borbu vođenu snažnom idejom oslobođenja, revolucionarnim pokretom, poletom socijalističke omladine.

– Druga asocijacija je dvorište kao otvoreni javni prostor, jedan od svega nekoliko poluatrijuma koji postoje u gradu. Prostor je otvoren, pristupačan i svima dostupan, pogodan za različite načine korišćenja – rekao je Kuvač.

Koncept predviđa savremenu reinterperatciju jednog tipičnog banjalučkog dvorišta u središtu grada sa samog početka 20. veka, te proširuje mrežu otvorenih javnih prostora centralnog dela grada Banjaluke.

– Zabačen i neiskorišten urbani džep postaje gradska oaza koja živi i koristi se tokom celog dana kao novootkriveni prostor sa potencijalom prerastanja u specifično mjesto snažnog identiteta.

Foto: privatna arhiva
Foto: privatna arhiva

Odavdje se razvija jedna od omiljenih arhitektonskih tema, a to je ograničenje. Dvorište postaje poligon poigravanja sa (ne)mogućnostima prostora, njegovom veličinom, minimalnim dimenzijama, specifičnom geometrijom, instalacijama, materijalima, bojom i drugim elementima, koji čine ovaj inspirativni urbani kontekst – objasnio je Kuvač.

Kako on kaže, treća asocijacija je pozorište.

– S obzirom na dominantnu funkciju kulture neposrednog okruženja i prvih komšija, koncept se poigrava sa temama pozornice, gledališta, scene, scenografije, vizurama, iluzijom, igrom i drugim elementima koji se postavljaju u specifične odnose. Promišlja se tema savremenog pozorišta, kao prostora za slobodu kritičkog mišljenja i izražavanja. Sam prostor i elementi koji čine dvorište na ovaj način ponovo postaju pozornica za igru arhitekata, dizajnera, umjetnika – objašnjava.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije