Marija Gnjatović gostujući na RTS-u rekla je da kada se neko odluči da uradi test na antitijela, da ne bi bilo loše da rezultat pogleda stručnjak.
– U labaratoriji u kojoj radite test možete da zamolite da se rezultati objasne. Nije poželjno da se žuri sa analizama. Nema potrebe da se radi poslije primjene prve doze, a nakon druge potrebno je da prođe nekoliko nedjelja, pa da se ide na testiranje. Najbolje je da kažete da ste vakcinisani, a potom će vam u labaratoriji reći koju vrstu testa treba da uradite jer naravno ne mora svako da se razumije u proteine ovog virusa i konstrukciju testa. Moj stav je da se analize ne rade prije treće nedjelje poslije druge doze vakcine i to važi za sve vakcine koje su dostupne kod nas – objasnila je Marija Gnjatović, piše Žena Blic.
Ono što je takođe mnoge građane zbunilo je to da tokom perioda vakcinacije može da se dogodi da se vakcinisani zaraze.
– To je odvratilo ljude od vakcinacije jer kažu – eto, vakcinisali su se, ali su se ipak razboljeli. Govoriću o vakcini Sinofram jer se najveći broj ljudi u Srbiji njom vakcinisalo. Imunitet se stvara sporo jer je klasičan neaktivan virus u pitanju. Antitijela se stvaraju u njenom slučaju dvije nedjelje nakon druge doze ili kasnije. Kod starije populacije čak dosta kasnije. Od primjene prve doze, pa u toku dvije nedjelje nakon druge doze, apsolutno nema šta da vas zaštiti, osim prirodnog imuniteta. Prisustvo antitijela je jako značajno u trenutku kada dođete u kontakt u sa virusom. Ako se simptomi razviju 20 dana nakon druge doze prva pomisao je da prošlo dovoljno vremena, međutim, period inkubacije je destak dana u prosjeku, i vi ste u kontakt sa virusom došli neposredno nakon druge doze i u tom trenutku niste imali antitijela, niti ćelijski imunitet koji je mogao da vas zaštiti. U tom slučaju vakcina neće pomoći, u nekoj meri i može, ali to ne može da vam garantuje kasnije razvijeni imunitet. Jako je važno da ljudi shvate da poštovanje svih epidemioloških mjera nakon druge doze i da shvate da vakcina nije svemoćna, ali u velikoj meri pomaže. Pomaže da se ne razvije teži oblik bolesti i da ne dođe do hospitalizacije što je veoma značajno – dodaje Gnjatović.
Marija Gnjatović navodi da je najmlađi uzrast kojem je preporučena vakcinacija je 16 godina u slučaju Fajzera, za ostale je 18. Ističe da je populacija između 18 i 20 ona koja najviše prenosi virus jer su društveno aktivni i ne poštuju epidemiološke mjere. Preporuka je da se ta kategorija vakciniše. Gnjatović kaže da kada bude vakcinisan veći broj stanovništva, naročito starije populacije, da deca mogu biti osetljivija na virus, ali da se čeka izmenjena verzija za mlađu populaciju od 16 godina.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu