Izložbu je priredilo udruženje Beo-Etno vizija iz Beograda.
Sve što radiš na zemlji vezuj nitima za nebo. Ako neko na autentičan način nitima za nebo, vezuje svoja najdublja osjećanja to je svakako vezilja, znamo to od čuvene srpske vezilje Efimije, a znamo i preko drugih brojnih anonimnih vezilja koje su stvarale u dugom hodu od nekoliko stotina godina u našoj istorijskoj realnosti i prošlošti, a više hiljada godina u istorijskoj prošlosti civilizacije. Srećna sam što sam upoznala ove četiri nevjerovatne žene koje ne samo što vezu, nego su segle u jednu oblast koja je meni neuporedivo bliža, jer ja sam magistrirala na Mirosavljevom jevanđelju. Njihova inspiracija zalazi u svijet stare srpske književnosti – svijet mističan i tajnovit, jer za čovjeka prošlih vremena knjiga nije tek knjiga ona je svojevrsni magijski predemet koji ga uzdiže prema najvećoj visini. Mora se vjerovati u nasljeđe na način na koji to čine ove četiri dame – rekla je na otvaranju istoričarka umjetnosti iz Beograda, Tamara Ognjević.
Autorka izložbe i predsjednica “Beo-etno vizije” Vera Avlijaš zahvalila je publici u Banjaluci na lijepom dočeku i naglasila da će posjetioci u narednih mjesec dana imati priliku da vide baš “zlatne niti ćirilice”, odnosno simbole i poruke u kojima će moći da nasluti kako je svijet funkcionisao u srednjem vijeku.
Avlijaševa je zajedno sa svojim koleginicama Oliverom Jasikom, Natašom Cvejić i Vesnom Stojanović izvezla radove prikazane na izložbi.
Izložbu je otvorila pomoćnik ministra prosvjete i kulture Republike Srpske Tanja Đaković.
– Srpski jezik i ćirilica su osnov našeg nacionalnog identiteta i jedna od ključnih stvari za naš kulturološki opstanak – rekla je Đakovićeva.
Postavku čini više od pedeset originalnih radova u tehnici veza i zlatoveza, nastalih prema motivima minijatura iz starih srpskih knjiga, realizuje se povodom velikog jubileja – osam vijekova od sticanja autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve. Beo-etno vizija, osnovana krajem 2012. godine, nastoji da očuva tradicionalni umjetnički vez i druge srodne zanate, te da sa ovim oblikom srpskog nematerijalnog kulturnog nasljeđa upozna podjednako i domaću i inostranu publiku, ali i da poveže stvaraoce sličnog senzibiliteta u regionu i svijetu.
Izložba će biti otvorena do 15. februara.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu