Kultura

Udruženje lektora RS u borbi za pravopis sa „Jezikolovcem“: Ljudi se često ljute kada ih ispravite

Udruženje lektora Republike Srpske osnovano je prošle godine, a prva akcija koju su pokrenuli sa namjerom da ukažu na pravopisne greške koje su prisutne na raznim mjestima, je „Jezikolovac”,.

Udruženje lektora RS u borbi za pravopis sa „Jezikolovcem“: Ljudi se često ljute kada ih ispravite
FOTO: FACEBOOK/UDRUŽENJE LEKTORA RS

Od prijavljenih na ovu akciju se očekuje da uoče, fotografišu i objasne pravopisnu grešku, za šta bivaju nagrađeni prigodnim nagradama.

Od svih poklona izdvojila bih udžbenike koje Udruženje poklanja školarcu koji nam ponudi najoriginalniju grešku odnosno objašnjenje. Ne treba zanemariti ni ostale nagrade koje su zaista odlične, a obezbjeđuju ih naši prijatelji čije prvobitno zanimanje nije jezik ali se ističu u tome što su zainteresovani za njegovo očuvanje i pravilno usmjerenje na zadovoljstvo cijeloga društva – objasnila je Aleksandra Savić, predsednica Udruženja lektora Republike Srpske.

Kako kaže, imaju onoliko prijava koliko je društvo zainteresovano za ova pitanja, a prijavljeni su uglavnom dobri poznavaoci jezika i njegovih pravila.

– Često iznenade i dosjetljive poruke učenika ili komične ili ironijski intonirane prijave drugih, odraslih – dodaje.

Prijave se uglavnom tiču nepravilne upotrebe jezika u javnom prostoru: u administraciji, medijima, školama itd.

– Ono što je izuzetno zanimljivo jeste činjenica da su to oblici o kojima se godinama govori kao o nedozvoljenim. Naime, stiče se utisak da i nakon toliko vremena ponavljamo ono što je nekoliko puta ispravljeno. Nadalje, ono što posebno razočarava jeste veliki broj slovnih grešaka te slučajevi istovremene upotrebe ćirilice i latinice. To nam govori da problem jezika nije samo u znanju nego i u nemaru. Kako bismo drugačije tumačili ove greške nego kao ljenost i nezainteresovanost autora – dodala je ona.

Prema njenim riječima, takve greške je lako i uočiti i ispraviti, što je i cilj njihovog konkursa. On nije osmišljen kao lov na pogreške niti je usmjeren na njihove autore, nego mu je cilj da poveća zainteresovanost za jezik i „trenira” oko djeteta.

– Kroz ovo takmičenje vidjeli smo i one koji se ljute ako ih ispravimo ali i one koji dragom voljom prihvate grešku i uvijek se Udruženju jave za savet. Kao što rekoh, jezik je ogledalo društva i trenutno nam pokazuje kako je malo ljudi spremno na cjeloživotno učenje ili na prihvatanje kritika. Međutim, ako jezik posmatramo kao nepregledno polje mogućnosti, a to možemo jedino uz pomoć roditelja, knjiga, škole i medija, videćemo da je njegova moć nemjerljiva. On nije samo oruđe za komunikaciju nego i način mišljenja i djelanja – objašnjava.

Virtuelni prostor je, sa druge strane, otvorio sasvim novu dimenziju komunikacija, ali nije isključivo mjesto pravopisnih grešaka.

– To najprije zavisi od platforme ili sadržaja. Naime, postoje društvene mreže koje i te kako cijene, ako ne pismenost, ono visprenost u komunikaciji. Za primjer uvijek uzimam mrežu Tviter na kojoj korisnici zaista vode računa o pravopisu. Sa druge strane, moje zapažanje je i da kvalitetniji sadržaj utiče na čitaoce pa se oni zaista lijepo izražavaju – dodala je.

Iako je Udruženje nedavno osnovano, iza sebe ima već mnogo akcija. Dvije najvažnije su pravopisna brošura „Jezikolovac” u kojoj su pravopisna pravila objašnjena na zanimljiv način i ilustrovana crtežima, te digitalni riječnik (veb-stranica i mobilna aplikacija) „Jatolog” koji korisnicima nudi pretvaranje ekavice u ijekavicu i tako rješava poznatu muku na ovim prostorima.

– U planu je još aktivnosti, a one se uglavnom odnose na ono što sam već pomenula, drugačiju viziju jezika i na pokušaj da se on udruži sa digitalnim tehnologijama. Nije uvijek lako sprovesti ideju u djelo ali možemo biti zahvalni na tome što smo otpočetka imali svesrdnu pomoć naših profesora, lingvista, medija i institucija – objasnila je direktorica Udruženja.

Učenje jezika prilagoditi mladima

Foto: privatna arhiva
Foto: privatna arhiva

– S obzirom na to da su upravo mladi korisnici interneta, trebalo bi se prilagoditi tome i jezik, zapravo misao o jeziku, mijenjati koliko je to moguće. Mladi odrastaju na drugačiji, ne može se tvrditi pogrešan, način i očigledno je da im je upotreba jezika svedena na minimum, ako izuzmemo školu. Tu su i strani jezici, moderniji uzori itd. Smatram da to ne treba mirno posmatrati nego se prilagoditi promjenama jer je jasno da će školarac brže poslušati ako mu jutjuber skrene pažnju na pravopis nego ako mu to kaže neki lektor – rekla je.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu