Dodaju da se način prenošenja zaraze u Njemačkoj promijenio u poređenju s prvim talasom pandemije.
Ugostitelji se boje za egzistenciju, organizatori koncerata i sličnih zbivanja demonstriraju noseći simbolično svoj kovčeg do groba, umjetnici i kulturni radnici su zapanjeni, u sportu se priča o “katastrofi“, a njemacki preduzetnici upozoravaju na “smrtni udarac“ za desetine hiljada manjih i srednjih preduzeća.
Prema istraživanju nedjeljnika “Špigel“, više od 62 odsto Nijemaca smatra da je ”lokdaun” neophodan, ali istovremeno mnogi ne misle da je to potrebno baš tamo gdje oni rade ili su aktivni.
To je u velikoj mjeri povezano i sa djelimično kontradiktornim izjavama i informacijama o mjestima zaraze u posljednjih nekoliko nedjelja, navodi DW.
Prema navodima Instituta “Robert Koh” (RKI) od 27. oktobra, privatna domaćinstva najčešća su mjesta zaraze.
Veliko i trenutno rastuće područje infekcija čine starački domovi, a zatim radna mjesta.
Stopa zaraze mnogo je manja u području povezanom sa slobodnim vremenom, a upravo je to sada snažno pogođeno ”lokdaunom”, navodi DW.
Broj infekcija u oblasti medicine, recimo u bolnicama, ambulantama ili ordinacijama, relativno je mali, ali i taj broj u posljednje vrijeme znatno raste. Slicno je sa školama, vrtićima ili izbegličkim domovima.
Restorani, hoteli i pansioni imaju veoma mali udio u zarazama u Njemačkoj, a istovremeno su novim mjerama najteže pogođeni.
Čini se da je rizik od zaraze u javnom prevozu još manji, ali, to bi moglo da bude i zbog naglog pada broja putnika u autobusima i vozovima, piše DW.
Veliki broj infekcija takođe se događa na mjestima koja RKI ne definiše detaljnije i sažima pod rubriku „ostalo“.
U jeku prvog talasa pandemije kovida 19 u Njemackoj, starački domovi i domovi za njegu nemoćnih bili su veći izvor zaraze od privatnih domaćinstava.
I medicinski sektor, posebno bolnice, kao i izbjeglički domovi bili su mnogo češća mjesta zaraze nego što je to slučaj sada.
Škole i vrtići u proljeće nisu igrali gotovo nikakvu ulogu u pandemiji, radno mjesto je u proljeće igralo slabiju ulogu, a sada je odgovorno za znatno više slučajeva.
Nagli porast zaraza na radnom mjestu u junu uglavnom je posljedica izbijanja epidemija u klanicama i pogonima sa sezonskim radnicima.
Način zaraze u Njemačkoj se dakle promijenio u poređenju s prvim talasom pandemije, zaključuje Dojče vele.
To djelimično može da se objasni mjerama koje su preduzete, ali svi faktori koji su na to uticali moći će da se identifikuju tek kada bude dostupno više podataka o trenutnom porastu broja infekcija u Njemačkoj, dodaje DW.
Podaci RKI, kako dodaje DW, u ovom trenutku prilično su nepotpuni. Statistika berlinskog instituta bilježi samo takozvane ”događaje izbijanja bolesti”, odnosno zabilježene slučajeve sa dvije ili više međusobno povezanih infekcija.
Na pitanje DW o preostalih 75 odsto koronskih infekcija u Njemačkoj, RKI priznaje da „zapravo nemaju više podataka“.
Ni Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) nije na zahtjev DW bio u stanju da pruži bilo kakve podatke o mjestima zaraze.
To znaci da tri četvrtine zaraza u Njemačkoj nisu zabilježene, s obzirom na mjesto izbijanja.
S jedne strane, to je tako zbog složenosti pouzdanog utvrđivanja na kom mjestu je došlo do infekcije, jer neki ljudi ostaju bez simptoma nekoliko dana prije nego što se oni ipak pojave. Traganje za izvorom tada je gotovo nemoguće.
S druge strane, nepostojanje pouzdanih i potpunih informacija otežava precizan odgovor na pandemiju, i to ne samo u Njemackoj.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu