Ovaj advokat je, naime, podigao javnost na noge tvrdnjom kako se osnivanje ovog suda može očekivati uskoro, te da će se suditi samo slučajevi velike korupcije.
– Tiče se slučajeva velike korupcije gdje domaće pravosuđe ne preduzima odgovornost, ne pokrene procese i ne procesuira počinioce. Oni će to preuzimati – tvrdi Šunjka.
Dodaje da je osnivanje navedenog suda povezano s nedavno usvojenom Deklaracijom o borbi protiv korupcije UN i najavljenim sankcijama SAD za države Zapadnog Balkana.
Skepsa
Šunjkina izjava izazvala je polemiku u javnosti od toga da li je uopšte realno očekivati da zemlje poput Rusije, Njemačke, Francuske, Velike Britanije i slične dozvole da njihovim državljanima sudi neki drugi sud, a ne onaj u njihovoj zemlji.
Analitičari su skeptični, ističu da je ovako nešto sporno i sa političke, ali i sa pravne strane. Dodaju da bi za osnivanje takvog jednog suda trebala saglasnost svih zemalja članica UN, te da je teško očekivati da do toga dođe.
Iskusni pravnik i bivši sudija Ustavnog suda BiH, Krstan Simić, kaže da je zatečen ovom informacijom, jer mu ona djeluje nerealno.
On pojašnjava da bi odluka o osnivanju međunarodnog antikorupcionog suda direktno zadirala u suverenitet država.
– Međunarodni krivični sud u Hagu je jedna specifična situacija. Podsjećam da je taj sud osnovao Savjet bezbjednost UN, pozivajući se na član 7. Povelje UN, odnosno na to da je ugrožen mir. Data je neka nejasno definisana naredba po kojoj SB UN može pristupiti određenim aktivnostima ukoliko je ugrožen mir, bezbjednost i ako se krše ljudska prava. To je bio povod da se osnuje Haški tribunal – podsjeća Simić.
Legitimnost
On ističe da je i u to vrijeme bilo mnogo diskusija o tome da li je taj Tribunal legitiman, kao i da li je Savjet bezbjednosti imao takve ingerencije.
– Pogotovo jer su kasnije odluke tog Tribunala, ne govorim o pojedinačnim presudama, išle u tom pravcu da su donesene i odluku da može izdavati naloge koje države moraju izvršavati. Oko 400 raznih država, eksperata i udruženja je učestvovalo u raspravi o tom pitanju koje je vrlo specifično jer zadire u suverenitet država – ističe Simić.
Da jedan ad hok tribunal naredi nekoj državi da dostavi određene podatke i da se hapse njeni državljani, kako kaže Simić, to je veoma ozbiljno pitanje i ne vidi neku ozbiljnu mogućnost i ozbiljan pravni osnov da bi se tome pristupilo.
Opasnost
Dodaje da je moguće da se donese neka vrsta konvencije po tom pitanju pa da se države, koje to prihvate, same priključuju.
Simić ističe da pozdravlja svaki vid borbe koja će spriječiti korupciju, jer ona postaje vrlo opasno zlo po razvoj svih društava.
– Međutim, ne vidim pravne pretpostavke i mogućnost da se takav sud osnuje, izuzev, na primjer, da EU preko svojih članica donesu odluku da osnuju antikorupcioni sud. Međutim, to bi se onda odnosilo samo na članice EU, i to pod uslovom da se one slože s tim. Da će Savjet bezbjednosti UN tako nešto donijeti, to je već nemoguća misija – uvjeren je Simić.
On, ipak, ističe da treba sačekati i vidjeti da li će se eventualno donijeti neko drugo rješenje kako bi se stalo u kraj korupciji, koja djeluje kao karcinom na društva, pa i u razvenijim državama, a pogotovo u ovim našim, tranzicijskim.
Šoja: Rano za prognoze
Istoričar i diplomata Slobodan Šoja stava je da je rano za bilo kakvo ozbiljno komentarisanje eventualnog osnivanja međunarodnog antikorupcionog suda.
Ideja je, kaže on, dobra i važna, ali još ne znamo u kojoj je fazi.
– Kad se UN ili Međunarodni krivični sud konkretnije oglase po ovom pitanju ostaje nam samo da sanjamo da će stotine naših kandidata za ovaj sud naći jednog dana i u krivičnom postupku i u zatvoru. Nisam još vidio ili čuo da su neke važne međunarodne institucije i organizacije, kao ni neki veliki svjetski državnici, o tome oglašavali, pa je bolje sačekati da reaguju prvo oni, pa onda mi – poručuje Šoja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu