Politika

"UMJESTO UJEDINJENJA, KLIZIMO KA RASPADU" Govor mržnje na društvenim mrežama i medijima VUKU NAS U PROŠLOST

Bosna i Hercegovina danas ima mnogo sličnosti sa bivšom Jugoslavijom u vrijeme njenog raspada, i mogao bi da nas zadesi isti scenario, ukoliko se nastavi potpirivati mržnja među narodima.

"UMJESTO UJEDINJENJA, KLIZIMO KA RASPADU" Govor mržnje na društvenim mrežama i medijima VUKU NAS U PROŠLOST
FOTO: SHUTTERSTOCK

Generalna je ovo ocjena istoričara, sociologa i analitičara, koji upozoravaju da zapaljive nacionalističke i uvredljive poruke koje se gotovo svakodnevno mogu čuti u BiH vuku ovu zemlju u mračnu prošlost iz koje pojedinci vjerovatno nikada nisu ni izašli.

Histerija koja ovih dana vlada u Federaciji BiH oko proslave Dana Republike Srpske, a čemu najviše doprinose pojedini političari i mediji, samo su jedan od primjera dubokog jaza koji vlada među narodima koji žive u ovoj zemlji.

Od govora mržnje na društvenim mrežama i medijima, pa do nacionalističke retorike političara, koji umjesto da šalju poruke pomirenja, stvaraju sve veći razdor koji će se teško prevazići.

Nekadašnji član Predsjedništva BiH i politikolog Živko Radišić kaže da je sličnost između BiH i nekadašnje Jugoslavije i više nego očita, te da moramo izvući pouke iz prošlosti, i ne dozvoliti da nam se ona ponovi.

BiH bi se mogla raspasti kao i Jugoslavija ako se nastavi potpirivati mržnja. Poznato je da su međunarodni moćnici generisali raspad Jugoslavije, ali su ostavili BiH na istim principima na kojima je ona počivala. Jugoslaviju su rasturili, a ovu žele da sačuvaju, ali na pogrešan način – kaže Radišić.

On ističe da građani ove zemlje moraju da shvate da je sudbina BiH u našim rukama i da samo mi odlučujemo da li želimo ići putem pomirenja ili raspada.

– Moramo odlučno stati u odbranu dostojanstva, mira i otvoriti vrata razvoju i stabilnosti, jer u suprotnom neće dobro završiti po nikoga. Ne treba zaboraviti gdje nas je odvela mržnja prije tridesetak godina. Umjesto da zakopamo prošlost i krenemo naprijed mi se stalno vraćamo unazad – kaže Radišić. On je izrazio očekivanje da će se pronaći političke zrelosti da se stane u kraj govoru mržnje i uvredljivim tonovima.

Istoričar Željko Vujadinović ističe da je opšte poznato da je Bosna i Hercegovina „Jugoslavija u malom“. On ističe da su velike sile koje su odlučujuće doprinijele stvaranju Jugoslavije prije sto godina, odlučujuće doprinijele i njenom razbijanju prije tridesetak godina, uz obrazloženje da su unutrašnje suprotnosti u državi toliko izražene da je njena dalja opstojnost nemoguća.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Ljubiša Rokić

– Samo se paradoksom može nazvati nastojanje istih tih sila da održe „Jugoslaviju u malom“, iako njihovi politički lideri opet ističu izražene unutrašnje suprotnosti kao faktor koji opterećuje stanje u BiH – smatra Vujadinović i dodaje da je stvarnost znatno složenija. Situacija u BiH, kaže on, proizvod je zbivanja u okruženju, kao i globalnih međunarodnih odnosa.

– Kao i u sistemu međunarodnih odnosa, i u BiH je uspostavljen princip unutrašnje ravnoteže snaga. Ta ravnoteža uspostavljena na dvostrukom nivou – kao entitetska ravnoteža i kao nacionalna ravnoteža, ostvarena preko zaštite nacionalnih interesa. S druge strane, suprotnosti, naizgled nepomirljive, u BiH funkcionišu na principu dijalektičkog jedinstva. Njegov sastavni dio je produkovanje netrpeljivosti prema drugom – kaže Vujadinović. On ističe da je specifičnost BiH u tome što te netrpeljivosti, bazirane na religioznoj netoleranciji, imaju dugu istoriju.

– Aktuelni „govor mržnje“, takođe je u BiH pojava „dugog trajanja“, jer je, na primjer, bio izražen prema Srbima i tokom Prvog i Drugog svjetskog rata – dodaje Vujadinović. On pojašnjava da je „govor mržnje“ sintagma koja je u BiH poprimila obrise floskule. Koristi se i za maskiranje problema druge prirode, a i za onemogućavanje ukazivanja na te probleme. Koliko je taj „govor“ danas ukorijenjen, ilustruje „slučaj“ urednice BHRT Svjetlane Topalić, koja se našla na meti kritika zbog statusa na društvenim mrežama u kojem je čestitala Dan RS.

– Toliko se i institucionalne i lične mržnje izlilo na jedan njen sasvim normalan i prirodan potez, iako je suština te mržnje okrenuta prema Republici Srpskoj – napominje Vujadinović.

On dodaje da prevazilaženje ovih suprotnosti sada izgleda skoro nemoguće. Vujadinović podsjeća da je prije skoro sto pedeset godina Gavro Vučković pisao da se vjerske suprotnosti u BiH mogu prevazići samo „izobraženjem naroda“. Danas suprotnosti nisu samo vjerske, već su one mnogo složenije.

– Ponavljam, zbližavanje među različitim nacionalnim i vjerskim grupama nije proces koji bi trebalo da se sprovodi samo u BiH. To je, može se reći, i evropski pa i planetarni problem – smatra naš sagovornik.

Mržnja nikada nije nestala

Sociolog Ljubiša Rokić ističe da mržnja na našim prostorima nije nikada ni nestala tako da ne trebaju čuditi zapaljivi nacionalistički i šovinistički govori koje čujemo i čitamo svaki dan.

– Profesor Miodrag Živanović je još prije nekih 15 godina govorio o tome kako mržnja nije nestala, već se samo evoluirala. Ona danas ima posve druge obrise. Znači, to više nije ona mržnja u smislu „hajmo ratovati“, već je to mržnja koja se formira i ostvaruje na neki drugi način – ističe Rokić.

On dodaje da bi se situacija mogla promijeniti kada bi političari na svom primjeru pokazali da su spremni za suživot i jednakost i kada bi umjesto govora mržnje širili poruke pomirenja.

– Trebaće nam mnogo godina da izađemo iz ove situacije. Države se stvaraju stotinama godina, a ne za 20 godina. Moramo biti uporni i mnogo truda i rada uložiti da je održimo – kaže Rokić.

On ističe da posebno treba raditi na mladima kako bi se stvorila zajednica koja će promovisati ljudske vrijednosti.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije