Kolumne

Univerzitet bez uslova

Zalaganje za tzv. „usklađivanje visokog obrazovanja sa tržištem rada“ predstavlja centralno mjesto svakog ekonomskog i političkog narativa danas. Međutim, nije posve izvjesno da zagovornici te ideje razumiju ono o čemu govore.

Univerzitet bez uslova
FOTO RAS ARHIVA

Prisjetimo se dvije stvari. Prvo, nikada nije postojao koncept univerziteta zasnovanog na ekonomiji (od Srednjevjekovnog koncepta preko Humboltovog modela do Deridine ideje Univerziteta bez uslova). Drugo, u Zakonu o visokom obrazovanju Republike Srpske, u Članu 3 i Članu 4 kojima se definišu osnovni principi (Član 3) i osnovni ciljevi (Član 4) visokog obrazovanja, nijednom jedinom riječju ne pominju se pojmovi ekonomija, privreda, tržište, rad, produktivnost, profit…

Međutim, eksplicitno se definiše autonomija univerziteta odnosno njegova samoupravnost. Dakle, univerzitet je autonoman, što znači samonormativan i samoregulativan.

U Krivičnom zakonu Republike Srpske u Članu 7 stoji: „Krivično djelo je protivpravno djelo kojim se povređuju ili ugrožavaju zaštićene vrijednosti…“

Iz prethodne dvije premise, sasvim logično, slijedi konkluzija. Usklađivanje univerziteta sa ekonomijom ne samo da je besmisleno nego je i protivpravno.

(Nemanja Đukić, profesor sociologije na Univerzitetu u Banjaluci)

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije