Kako je kazao, ujutro će se vidjeti sa Karadžićem, te kazao da se ne insistira na tome da će sutrašnja presuda biti pravosnažna.
Ne znamo kakva će biti. Mi očekujemo odluku Drugostepenog vijeća po žalbama Tužilaštva i odbrane. Kakva će ona biti, mi to sada ne znamo. Možemo samo da naslućujemo, da želimo ovakvu ili onakvu presudu, ali da li ta presuda može biti jedna vrsta satisfakcije za nepravično suđenje i ponašanje Tužilaštva u prvostepenom postupku i jedan veliki broj kršenja pravila o objelodanjivanju dokaza… Zato kažem, nemojmo insistirati na pravosnažnosti – dodaje Petronijević.
Kako je kazao, optimista je kada je u pitanju sutrašnja presuda, ali “s određenim oprezom, tačnije iskustvom”.
Govoreći o tome kako Karadžić dočekuje presudu, Petronijević je kazao:
– Kod njega ne može ništa da se vidi u tom pravcu. On uvijek na isti način radi, razmišlja. On i da dalje radi na činjenicama, slaže ih u određene dokaze koje smo u međuvremenu dobili, a koje nismo imali u toku suđenja. On ih slaže u određene fajlove. On očekuje presudu kao jedan dio postupka koji je neminovan i ne razmišlja o tome kakva će biti – kazao je advokat za N1.
Kako je naveo, “sudsko vijeće je imao jedan neuobičajen blagonaklon stav prema Tužilaštvu i silnom kršenju pravila o objelodanjivanju dokaza”.
– Najvažnija stvar na kojoj mi insistiramo i na kojoj zasnivamo naš optimizam je činjenica da pažljivim posmatranjem rezultata prvostepenog postupka, Prvostepeno vijeće, odnosno Tužilaštvo, ni na koji način nijednu tačku optužnice nijednom činjenicom dokazalo van razumne sumnje. To je standard – dodaje Petronijević.
– Da li postoje indicije, određeni dokazi koji idu u pravcu da se potvrdi ono što piše u optužnici, to je jedna stvar. Ako se ta činjenica dokazima ne učvrsti do stepena dovođenja do van razumne sumnje, nema utvrđivanja krivice okrivljenika. To je ono što je suština i mi na tome insistiramo. Mi smo sigurni da nema nijedne tačke u optužnici, odnosno sada u prvostepenoj presudi, da je dokazana krivica doktora Karadžića van razumne sumnje – zaključio je Petronijević.
Karadžićevo suđenje počelo je 2009. godine, a trajalo je 499 dana, tokom kojih je saslušano 586 svjedoka, javio je BIRN.
Prvobitnu optužnicu protiv Karadžića Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) potvrdio je 25. jula 1995. godine. Nakon toga Karadžić je proveo 12 godina u bjekstvu, a uhapšen je u Beogradu 2008. godine kada je izručen UN-ovom tribunalu.
Prvostepenom presudom suda u Haagu, Karadžić je 2016. proglašen krivim za genocid u Srebrenici, progon i istrebljenje Hrvata i Bošnjaka iz 20 opština širom Bosne i Hercegovine.
Krivim je proglašen i za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo terorisanje civilnog stanovništva u Sarajevu tokom opsade tog grada te za uzimanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda za taoce.
(TV N1)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu