Uspjeh nisu pare, ni titule, a ni prisutnost u medijima, već je uspjeh koliko ste imali uticaja na određene ljude oko sebe – kaže Filip.
Ljudi oko tebe čine te onim što jesi. Kada se govori o uspjehu, često se priča o neizmjernoj pameti i genijalnosti pojedinaca, koji su uspjeli da naprave milione dolara, što je besmisleno. Živimo u takvom okruženju, ne samo u Srbiji već i u Americi, gdje se sve vrti oko nas i našeg egocentrizma. Filip nije uspješan čovjek u Americi, on je čovjek kojeg su okruživali divni ljudi, učitelj koji mu je udarao čvrge zato što nije slušao na času, školski drug sa kojim je bježao sa časova, profesor koji ga je srušio na popravni, djevojke koje je neizmjerno jurio po hodnicima fakulteta i drugari iz kraja sa kojima je pikao basketicu.
Država mora da pazi na IT sektor
On je prije 25 godina osnovao firmu koja se bavi proizvodnjom etiketa za odjeću, i danas radi sa najvećim svjetskim modnim brendovima. Osnovao je i novu firmu koja će uvođenjem najnovijih tehnologija pokušati da promijeni standarde u svijetu mode. Na tome rade i ljudi iz Beograda.
Udružio je snage sa svojim CTO Milanom Krstićem. Na pitanje zašto se odlučio za Beograd, rekao je da je talenat mladih u Beogradu, i da su mladi željni novih znanja i dostignuća. Takođe Vlada Srbije je donijela niz mjera kojima se pospješuje razvitak IT sektora.
Naravno, očekuje i neke poteškoće, što je normalno kada industrija i država uče kako da na pravi način usvoje nove zakone, koji neće uticati na rast jednog od najvažnijih sektora u ekonomiji.
– U ovom trenutku čitava industrija bruji o donošenju novih mjera koje će da promjene regulaciju paušalnog poreza. Država mora da vodi računa o efektima donošenja novih mjera, naročito kada je u pitanju IT sektor. Inostrane firme, naročito startapi ne žele da ulažu u obligacione odnose u Srbiji, ako nisu sigurne da će njihova firma napraviti profit. Mislim da je od velikog značaja da se očuva status IT agencija i omogući im se da nastave sa paušalnim plaćanjem poreza. Naravno, država mora da zaštiti njene interese i interese njenih građana. Ja sam optimista, i mislim da će se naći pravi instrumenti da se očuva IT industrija i pospješi njen razvoj – ističe Bajović.
– Kad je riječ o biznisu, u Americi je najlakše pokrenuti novu firmu. Amerika je tržišno orijentisana zemlja, koja podstiče mali biznis, te je maksimalno uprostila procese registracija firmi. Dovoljno je stotinjak dolara, ispunjavanje nekoliko formulara i spremi ste da krenete u poslovnu avanturu – kaže Filip.
Što se tiče poreza u Americi, on se razlikuje od jedne do druge države. Svi plaćaju federalni porez, s tim što neke države nemaju državni porez. Njujork, država i grad, kao i Kalifornija, su dijelovi Amerike u kojima je porez na najvišem nivou, što utiče na migracije ljudi i biznisa iz jedne države u drugu. Ovaj trend je naročito izražen u posljednjih nekoliko godina, u periodu u kojem su ove migracije dostigle veoma visok nivo, i koje neminovno mijenjaju ekonomski milje Amerike.
Nove generacije Srba
Sa ponosom priča o ljudima našeg porijekla u SAD i ističe da su vrlo uspješni u poslovima koje rade. Pominje udruženje “Serbian Entrepreneurs”, koje ima 150 članova, a čine ga ljudi od San Franciska do Njujorka. Za njih kaže da su to nevjerovatno talentovani ljudi, sa životnim pričama koje mogu da budu dio romana, koje su ispisivali klasici svjetske književnosti. Emotivne i inspirativne priče koje moraju da se šire po svijetu, kako bi motivisale nove generacije Srba da nastave sa jačanjem našeg uticaja u svijetu tehnologije.
“Ti mladi intelektualci su pomogli da se dovedu svjetske korporacije u Srbiju…”
Kada ga pitate o našim ljudima „tamo preko bare”, Filip ne voli da generalizuje. Navodi nam uglavnom pozitivne primjere, ali kaže da ima i onih koji se nisu najbolje snašli, i koji nažalost nisu uspjeli da dobiju radne dozvole ni poslije decenija provedenih u Americi. Ti sugrađani su primorani da rade na crno, što im i te kako otežava funkcionisanja u jednoj sređenoj državi.
Danas se dosta toga promijenilo kad se govori o našoj emigraciji. U Ameriku dolazi puno mladih ljudi da završe studije, ili da sa završenim fakultetima, nastave studije i upišu magistarske i doktorske programe.
– Svaki grad i svaka država ima drugačiju strukturu emigranata iz Srbije. Vi sad imate prvu, drugu i treću generaciju. Upoznao sam momka koji je četvrta generacija i koji zna da mu je pradeda iz Bačke Palanke, ali osim toga ništa drugo ne zna. Srbi u Čikagu, Los Anđelesu ili San Francisku su drugačije organizovani. Svaka država i svaki grad ima prepoznatljivu industriju, i naši se ljudi opredjeljuju za državu koja najviše odgovara njihovom obrazovanju i struci – tvrdi on.
Filip primjećuje da nove generacije Srba u Americi imaju više želje da pomognu jedni drugima.
– Primjećujem i jedan novi trend među mladim ljudima, srpskog porijekla. Između njih postoji mnogo izraženija želja da se upuštaju u emotivne odnos sa zemljacima, nego kod nas, starije generacije emigranata. Moram da priznam da mi je taj trend novih generacija jako drag, i nadam se da će se nastaviti i sa našim nasljednicima – istakao je za kraj.
(Bizlife)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu