Obezbjeđuju repromaterijal, kreditiraju proizvodnju i garantuju otkup roda po unaprijed dogovorenoj cijeni, što je velika pomoć proizvođačima.
Rade Jovičević iz sela Trnjaci povrće proizvodi na 300 dunuma, a plasira ga putem zemljoradničke zadruge čiji je kooperant. Prošle godine proizveo je 1.000 tona korjenastog povrća, dok ove očekuje 1.300 tona. Podrška koju mu zadruga pruža omogućiće i povećanje proizvodnje. Ovaj semberski povrtar tvrdi da su zadruge budućnost agrara. Kaže, ne bi zasejao nijedan kvadrat zemlje ako proizvodnja nije unaprijed ugovorena.
– Radim sa zadrugom “Agrofarmer” u Janji. Ugovorio sam proizvodnju paštrnjaka na 50 duluma, krompira na 90 duluma, a zadruga nam obezbjeđuje sjemena i đubrivo. Mi to ne bismo mogli izdržati, to su ogromna ulaganja. Po jednom dulumu su minimalna ulaganja 400 maraka za krompir, a troškovi dostignu i 700 maraka, u zavisnosti od godine, koliko se štiti i šta se radi. Jednostavno morate imati podršku da to kvalitetno uradite – kaže Jovičević.
Zadovoljan je i Milivoje Bešlić iz Donjeg Crnjelova, koji na pet hektara proizvodi kupus, papriku i lubenicu. Sve što proizvede ide direktno s njive u fabriku. Tako nema pakovanja, pa štedi na ambalaži, nema gubljenja vremena na pijaci, skladištenja i traženja kupaca. To sve organizuje zadruga, što je veliko olakšanje.
– Najgore je kad natovarimo povrće, dovezemo na pijacu, a onda nas nakupci ucjenjuju. Ili da prodamo za budzašto ili da vratimo kući i pobacamo. Nismo jednom zaorali njivu jer nam se ne isplati da prodajemo povrće po cijenama koje nam nude. Povrtarstvo je skupa i teška proizvodnja, ulaganja su velika, tržište nestabilno i plasman robe ne može se prepuštati slučaju – ističe semberski domaćin.
Povjerenje u zadruge polako se vraća. Prednosti organizovane proizvodnje okupile su više od 150 proizvođača u zadrugu “Povrtlar‘‘ iz Crnjelova. Direktor ove zadruge Mićo Živić podsjeća da je do sada otkupljeno oko 15.000 tona povrća, od kojeg je trećina izvezena na strano tržište.
– U prošloj godini smo prodali više na stranom nego domaćem tržištu, najviše u Sloveniju, Hrvatsku, Austriju i Češku. U ovoj godini smo počeli i vakumiranje kupusa i planiramo da veće količine plasiramo. Mi smo ovog proljeća implementirali projekat IFAD-a u vrijednosti 172.000 maraka. Podijelili smo repromaterijal za 70 kooperanata, koji je bio subvencioniran sa 50%, od čega je 10% bilo učešće Grada Bijeljina, a 40% IFAD. Ono što je najvažnije da su poljoprivrednici repromaterijal dobili na vrijeme, čime smo im znatno olakšali zasnivanje proizvodnje – ističe Živić.
Zadružni sektor različitim mjerama podržava resorno ministarstvo. Udruživanjem u zadruge mogu da ukrupne i tako povećaju proizvodnju. Zato se zadruge podržavaju kroz redovna budžetska sredstva, ali i kroz razne projekte poput IFAD projekta, istakli su u Ministarstvu poljoprivrede RS.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu