Da li će i kada mladenci sudbonosno DA moći da izgovore ispod živopisnih stalaktita, još se ne zna. Zna se, međutim, da Čobanska dvorana, Lisičiji kanal, Galerija Sime Šolaje, Janjski kanali, Dvorana divova, Ponorski kanal i Dvorana Rade Marijan, izazivaju nepodijeljeno divljenje posetilaca.
Toliko ljepote na svega 120 metara staza, koliko je, za sada, opremljeno za obilazak, ne može se vidjeti ni u jednoj drugoj pećini u Republici Srpskoj i BiH.
Kako kažu u Turističkoj organizaciji Šipovo, odnedavno su počeli naplaćivati ulaz u pećinu, a cijene ulaznica su simbolične. Ulaznica za odrasle je pet maraka, a djeca do 12 godina plaćaju dvije marke. Radnim danom pećinu posjeti stotinak turista, vikendom mnogo više. Zadovoljni smo i posjetom i ponašanjem gostiju – kaže Dragana Đukić iz TO Šipovo.
Pećinu, koja se nalazi na 19 kilometara od Šipova, nadomak sela Vagan na putu za Kupres, mnogi turisti posjete kada putuju na more. Dolaze i oni koji odmor provode u Šipovu, na rijekama Pliva i Janj, jezeru Đol ili na panini Vitorog.
Dolazi i lokalno stanovništvo iz Šipova i okolnih opština.
Đukićeva dodaje da mnogi turisti, uz Vagansku pećinu, posjete i prašumu Janj, koja se nalazi u blizini, a koja je nedavno uvrštena na UNESCO listu svjetske prirodne baštine. Prašuma Janj je, podsjećamo, prvo prirodno blago na području BiH na UNESCO listi.
– Obilazak Janja mora se najaviti Šumskom gazdinstvu „Gorica“, koje gazduje ovom prašumom. Oni obezbjeđuju prevoz i stručno vođenje. Mnogo je turista zainteresovano za ovu kombinaciju: da tokom jedne posjete obiđu i pećinu i prašumu – kaže Dragana Đukić.
Ovakva posjeta je i dobra prilika za osvježenje tokom vrelih ljetnjih dana. Šetnja u hladu stoljetnih stabala prašume pravi je doživljaj, a u pećini je i usred najveće žege temperatura oko 10 stepeni, pa vodiči preporučuju posjetiocima da ne ulaze bez jakne ili ćebenceta.
Prema riječima speleologa Gorana Dujakovića, Vagnska pećina, koja ima ukupno 420 metara pećinskih kanala, ne spada u duge spelelološke objekte, ali je po atraktivnosti i koncentraciji pećinskog nakita jedna je od najljepših u BiH.
– Prvi put je ova pećina istraživana šezdesetih godina prošlog vijeka. Još 1970. je proglašena zaštićenim prirodnim dobrom, a 2013. je ponovo, odlukom Vlade RS, proglašena spomenikom prirode – objašnjava Dujaković.
Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS svrstao je Vagansku pećinu u treću kategoriju spomenika prirode, sa preciznim preporukama o zaštiti i turističkoj eksploataciji.
– Pećina je bogata masivnim pećinskim nakitom tamne boje, pećinskim stubovima, stalagmitima, stalaktitima i salivima, koji najvećim dijelom ispunjavaju sve dvorane i kanale pećine. Dr Radenko Lazerević, koji je pećinu detaljno istraživao 1980. godine, najvećoj dvorani je dao je naziv “Svečana dvorana”, sa idejom da se ovdje obavljaju vjenčanja – kaže Dujaković.
Postoji i mogućnost, kako kažu u Turističkoj rognizaciji Šipova, da se u Svečanoj dvorani, u budućnosti, organizuju i kamerni koncerti i drugi kulturni događaji sa ograničenim brojem posjetilaca.
Za sada turisti uživaju u onom što je priroda stvorila u utrobi zemlje, ali i u vješto postavljenom osvjetljenju, koje ističe ljepotu pećinskog nakita.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu