Velika izlaznost, na primjer, u Srbiji je sve iznad 60 odsto upisanih birača, ali za Crnogorce je to mačiji kašalj.
U slučaju kada je izlaznost iznad 70 odsto opoziciji značajno rastu šanse, a kada je iznad 75 odsto postaju favoriti. Broj glasova za cenzus raste, a cezus ipak najviše visi DPS-ovim parnerima – SD, SDP i pojedinim manjinama.
DPS sada nije baš u situaciji da svima njima pomaže prelivanjem glasova, jer je, prema projekcijama, i sam na za DPS skromnih 35 odsto.
Manjinske liste
U Crnoj Gori pravo glasa ima oko 540.000 građana. Na izlaznosti od 70 odsto, za cenzus od tri odsto i dva mandata dovoljno je skupiti 11.340 glasova. Za manjinske liste, međutim, cenzus je mnogo niži.
Za hrvatsku zajednicu mandat je daleko samo 1.330 glasova (0,35 оdsto – mada treba imati u vidu da Hrvati izlaze podijeljeni u dvije kolone), a za ostale manjine 2.660 glasova.
Značajno je da Bošnjaci u odnosu na prošle izbore mogu da dupliraju mandate sa dva na četiri, što može značajno da utiče na ostanak DPS na vlasti.
Milo i dalje ostaje predsjednik
Mnogi zaboravljaju na ovu činjenicu. Možda DPS i ode sa vlasti, ali Milo Đukanović ostaje predsjednik još tri godine, jer je 2018. ubjedljivo pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora.
Kako bi izgledala kohabitacija između predsjednika Đukanovića i neke vlasti u kojoj nije DPS, sada je teško i zamisliti.
Podrška političara i javnih ličnosti
Mila Đukanovića su podržali albanski premijer Edi Rama, Hašim Tači, te Željko Komšić, član predsjedništva BiH.
Demokrate su podržali pjevač Vlado Gergijev i košarkašice, sestre Dabović, protiv režima je i Rambo Amadeus, dok su podršku za odbranu svetinja dali glumac Andrija Milošević, a još ranije košarkaši Nikola Mirotić i Nikola Vučević.
Postoji mnogo scenarija kojim se ovi izbori mogu završiti, ali najmanje vjerovatan je onaj u kojem bi neka opoziciona koalicija dan poslije pobjede nad Milom Đukanovićem ukinula crnogorsku nezavisnost i proglasila prisajedinjenje Srbiji, piše Blic.
Iako je crnogorska opozicija ujedinjena u svojim osjećanjima protiv Đukanovića, daleko od toga da je jedinstvena i po pitanju bližih odnosa sa Srbijom. Ukoliko i “padne Milo”, izvjesno je da bi Crna Gora nastavila vođenje nezavisne politike i evroatlantskih integracija, mada bi se moglo računati na ukidanje spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
I to je, manje-više, to.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu