Ovo za Srpskainfo tvrdi predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić, koji je krajem prošle godine u ime poslodavaca sa premijerkom RS Željkom Cvijanović potpisao Memorandum o zajedničkim politikama za period 2018-2020.
Kaže da je, između ostalog, predviđeno smanjenje doprinosa na plate na nivo iz 2008. godine, kada je zbirna stopa bila 52 odsto na neto plate i kada je bilo neoporezivo 250 maraka neto plate.
Sada su doprinosi veći za 28 odsto, a neoporezivo je 200 maraka neto primanja.
Ako želimo da se razvijamo, ovo moramo provesti bez obzira na to ko će poslije izbora biti premijer i koji ljudi će da budu ministri – ističe Škrebić.
On podsjeća da su predstavnici svih parlamentarnih partija u BiH prihvatili Reformsku agendu kojom su se obavezali i na smanjenje opterećenja na rad.
Kaže da je smanjenje opterećenja na rad moguće kroz povećanja poreza na luksuz, mada bi, kako kaže, najbolje bilo uvesti diferenciranu stopu poreza na dodatu vrijednost i taj novac usmjeriti u zdravstvo.
– Sada imamo oko 250.000 zaposlenih koji plaćaju doprinose za zdravstvo, a liječi se 1,2 miliona ljudi. Taj princip solidarnosti mora polako da prestane, a zdravstvo treba da finansiraju svi kroz potrošnju – ocjenjuje Škrebić.
Nove tehnologije
Navodi da je krajni cilj povećanje plata radnicima u Republici Srpskoj, prvenstveno u privredi koji finansiraju javni sektor.
– Sve to je moguće ako se uspostavi politička sigurnost, smanje doprinosi i ako uvedemo nove tehnologije koje će da povećaju produktivnost rada – tvrdi Škrebić.
Dodaje da je Vlada RS veći dio iz Memoranduma provela, poput porodiljskog bolovanja, a planirano je potpisivanje sporazuma poslodavaca iz privrede sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS, koji bi do 30. juna isplatio dugovanja.
– Nama duguju četiri-pet miliona KM. Mnogo veća dugovanja imaju prema javnom sektoru, ali to će najvjerovatnije riješiti kompenzacijama – ističe Škrebić.
MMF
Smanjenje poreza i doprinosa na plate u BiH zagovara i Međunarodni monetarni fond.
– Povećanje poreza na dodatu vrijednost u Bosni i Hercegovini nije u našem fokusu, ali jeste smanjenje oporezivanja rada, koje je u BiH najveće u regionu – izjavio je rezidentni predstavnik MMF u BiH Francisko Parodi.
Visoki porezi na rad, ocjenjuje on, “ubijaju radna mjesta” jer povećavaju troškove zapošljavanja radnika.
– Takođe, stimulišu poslodavce da isplaćuju plate “ispod stola” i izbjegavaju poreze. Tako učvršćena siva ekonomija doprinosi nejednakosti u primanjima i dodatno pritišće rast – ocijenio je Parodi.
“Prepoznata namjera”
Premijerka RS Željka Cvijanović je navela da je Memorandumom koji je potpisala sa poslodavcima prepoznata namjera da se ide na smanjenje opterećenja cijena rada, pitanje porodilja, zakona o stečaju, rekonstruisanje preduzeća i omogućavanje zapošljavanja, ali i projekat podrške zapošljavanju koji je pregovaran sa Svjetskom bankom.
Ona je navela da se kroz ovaj memorandum razrađuju sve mjere dogovorene sa poslovnom zajednicom, te da je on osnova za čvrst akcioni plan koji će zajednički biti izrađen.
Premijer Srpske je naglasila da je prioritet unapređenje poslovne zajednice i reforma javne uprave, te zahvalila što je to prepoznala poslovna zajednica.
– Ostajemo zajedno u borbi protiv neformalne, odnosno sive ekonomije – rekla je Cvijanovićeva.
Svaki dan po jedan namet
U Republici Srpskoj postoji 365 fiskalnih i parafiskalnih nameta. To znači da svaki dan u godini plaćamo po jedan namet.
Ovo je izjavio Edin Dacić, direktor privatnije kompanije “Standard” iz Prnjavora, ilustrujući poziciju privrede i glomaznog aparata koji je, po ocjeni stručnjaka, postao svrha samom sebi.
Administracija treba da bude servis građana i privrede koji omogućavaju razvoj ekonomije, a na domaćoj sceni je već godinama suprotno. Rijetko koji zakon bude donesen, a da iz njega ne proisteknu podzakonski akti ili uspostavljanje kojekavih agencija koji u pravilu znače nova plaćanja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu