Biznis

VELIKA POTREBA ZA OVIM PLODOVIMA Od hektara LJEŠNIKA zarada do 7.000 EVRA

Godišnja proizvodnja lješnika u Srbiji iznosi oko 2.500 tona, ali ta količina, prema mišljenju stručnjaka, ne podmiruje ni 10 odsto godišnjih potreba ove zemlje, odnosno konditorske industrije gdje se najviše koristi.

VELIKA POTREBA ZA OVIM PLODOVIMA Od hektara LJEŠNIKA zarada do 7.000 EVRA
FOTO: SHUTTERSTOCK

Prednosti gajenja lješnika su što ima višestruku upotrebnu vrijednost, postoji velika potreba za plodovima i često su deficitarni na tržištu, jedno stablo može da rađa od 60 do 80 godina, a tehnologija gajenja je veoma jednostavna. Međutim, mana je što se na pun rod čeka nekoliko godina.

Troškovi podizanja zasada lješnika nisu visoki u poređenju s ostalim voćnim vrstama. Na primjer, za podizanje jednog hektara lješnika troškovi su 5-6 puta manji nego troškovi podizanja hektara jabuke ili kruške. Za podizanje hektara zasada lješnika potrebno je 1.500 do 2.000 evra, dok se viskointenzivni zasadi trešanja i krušaka ne mogu podići bez šest do deset hiljada evra. Cijena sadnice je oko dva-tri evra, a po hektaru ide oko 500 sadnica, plus troškovi sadnje. Znači, ko ima sopstvenu zemlju za daleko manje novca može da podigne ovo voće, ali na rod i zaradu mora da sačeka – objašnjava Miloš Pavlović, poljoprivedni inženjer iz Šapca, koji pod lješnikom trenutno ima četiri hektara i vodi Centar za rasadničarstvo.

Voćnjak pod lješnikom iz 1982. godine koji i dalje daje pun prinos, Pavlovići su proširili na još dva hektara, prije svega jer je riječ o sigurnom plasmanu na tržište. Osim toga, period prodaje može da se bira, jer je riječ o voću koje ne zahtjeva posebne uslove čuvanja i skladištenja, poput hladnjača i slično, već se može držati u magacinima duži vremenski period dok se ne postignu povoljni tržišni uslovi.

Sa druge strane u lješnik su relativno skromna ulaganja u odnosu na druge voćne vrste i ne zahtjeva mnogo rada. Rod se može očekivati u četvrtoj godini, ali od šeste i sedme lješnik daje pun rod.

– Što se tiče rada, to se oko 2.500 evra po hektaru, pa je rentabilnost gajenja ljeske zadovoljavajuća. Prosječan prinos ljeske je oko 2-3 tone po hektaru, a vrijednost godišnje proizvodnje, odnosno održavanja zasada nije velika. Randman je u prosjeku oko 45 odsto, što znači da se od dvije-tri tone dobije tona ili tona i po čistog lješnika koji se prodaje po tržišnoj cijeni u prosjeku od pet, šest ili sedam evra – objašnjava Pavlović, piše Blic.

Još jedna od prednosti je što lješnik uspijeva i na mjestima gdje druge voćne vrste ne mogu, na primjer u brdskim uslovima, većim nadmorskim visinama, težim zemljištima.

Za podizanje zasada na površini od jednog hektara potrebno je 500 sadnica, čija cijena se kreće od 2-3 evra, pa je ulaganje za nabavku sadnog materijala i sadnju između 1.500 do 2.000 evra.

Jedna od prednosti je što lješnik uspjeva i na mjestima gdje druge voćne vrste ne mogu.

Prskanje i đubrenje u godinama prije punog roda je oko 500 evra godišnje, a u godinama punog roda oko 2000 evra zbog troškova prskanja, prehrane i ubiranja plodova.

U šestoj godini, kada dostiže pun rod, sa hektara se prikupi 2-3 tone, odnosno oko 1,5 tona čistog ploda bez ljuske.

Prodajna cijena kreće se između pet i sedam evra. U prosjeku od 1,5 tona po hektaru može da se zaradi oko devet hiljada evra. Kada se oduzme početno ulaganje od 1.500 evra, zatim 4.500 evra uloženih u svakoj godini do punog roda (pet godina po 500 evra + 2.000 u šestoj godini), zarada je tri hiljade evra, dok se svake naredne godine zaradi u prosjeku oko 7.000 evra.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije