Prednosti gajenja lješnika su što ima višestruku upotrebnu vrijednost, postoji velika potreba za plodovima i često su deficitarni na tržištu, jedno stablo može da rađa od 60 do 80 godina, a tehnologija gajenja je veoma jednostavna. Međutim, mana je što se na pun rod čeka nekoliko godina.
Troškovi podizanja zasada lješnika nisu visoki u poređenju s ostalim voćnim vrstama. Na primjer, za podizanje jednog hektara lješnika troškovi su 5-6 puta manji nego troškovi podizanja hektara jabuke ili kruške. Za podizanje hektara zasada lješnika potrebno je 1.500 do 2.000 evra, dok se viskointenzivni zasadi trešanja i krušaka ne mogu podići bez šest do deset hiljada evra. Cijena sadnice je oko dva-tri evra, a po hektaru ide oko 500 sadnica, plus troškovi sadnje. Znači, ko ima sopstvenu zemlju za daleko manje novca može da podigne ovo voće, ali na rod i zaradu mora da sačeka – objašnjava Miloš Pavlović, poljoprivedni inženjer iz Šapca, koji pod lješnikom trenutno ima četiri hektara i vodi Centar za rasadničarstvo.
Voćnjak pod lješnikom iz 1982. godine koji i dalje daje pun prinos, Pavlovići su proširili na još dva hektara, prije svega jer je riječ o sigurnom plasmanu na tržište. Osim toga, period prodaje može da se bira, jer je riječ o voću koje ne zahtjeva posebne uslove čuvanja i skladištenja, poput hladnjača i slično, već se može držati u magacinima duži vremenski period dok se ne postignu povoljni tržišni uslovi.
Sa druge strane u lješnik su relativno skromna ulaganja u odnosu na druge voćne vrste i ne zahtjeva mnogo rada. Rod se može očekivati u četvrtoj godini, ali od šeste i sedme lješnik daje pun rod.
– Što se tiče rada, to se oko 2.500 evra po hektaru, pa je rentabilnost gajenja ljeske zadovoljavajuća. Prosječan prinos ljeske je oko 2-3 tone po hektaru, a vrijednost godišnje proizvodnje, odnosno održavanja zasada nije velika. Randman je u prosjeku oko 45 odsto, što znači da se od dvije-tri tone dobije tona ili tona i po čistog lješnika koji se prodaje po tržišnoj cijeni u prosjeku od pet, šest ili sedam evra – objašnjava Pavlović, piše Blic.
Još jedna od prednosti je što lješnik uspijeva i na mjestima gdje druge voćne vrste ne mogu, na primjer u brdskim uslovima, većim nadmorskim visinama, težim zemljištima.
Za podizanje zasada na površini od jednog hektara potrebno je 500 sadnica, čija cijena se kreće od 2-3 evra, pa je ulaganje za nabavku sadnog materijala i sadnju između 1.500 do 2.000 evra.
Jedna od prednosti je što lješnik uspjeva i na mjestima gdje druge voćne vrste ne mogu.
Prskanje i đubrenje u godinama prije punog roda je oko 500 evra godišnje, a u godinama punog roda oko 2000 evra zbog troškova prskanja, prehrane i ubiranja plodova.
U šestoj godini, kada dostiže pun rod, sa hektara se prikupi 2-3 tone, odnosno oko 1,5 tona čistog ploda bez ljuske.
Prodajna cijena kreće se između pet i sedam evra. U prosjeku od 1,5 tona po hektaru može da se zaradi oko devet hiljada evra. Kada se oduzme početno ulaganje od 1.500 evra, zatim 4.500 evra uloženih u svakoj godini do punog roda (pet godina po 500 evra + 2.000 u šestoj godini), zarada je tri hiljade evra, dok se svake naredne godine zaradi u prosjeku oko 7.000 evra.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu