Predsjedavajući i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik (SNSD) istakao je da je ponosan na sve što Republika Srpska radi u ekonomskom smislu. Kaže da vješto odolijeva izazovima u doba korone, pa je najavio i niz investicionih projekata koji očekuju Republiku Srpsku u narednom periodu.
– Pandemija je odgodila sve investicione planove prvenstveno zbog dislokacije određenih stavki na medicinski sektor, gdje su troškovi ogromni. Troškovi Republike Srpske tokom pandemije će sigurno preći 600 do 700 miliona KM vanrednih sredstava – rekao je Dodik.
Govoreći o započetim investicijama, Dodik je istakao izgradnju auto-puta od Vukosavlja prema Bijeljini, izgradnju obilaznice oko Doboja, kao i gradnju nove moderne bolnice u Doboju.
UKC RS
Podsjetio je da će u dogovoru s Vladom Srbije početi gradnja izuzetno važnih hidroenergetskih objekata, među kojima je hidroelektrana “Buk Bijela”, zatim hidroelektrane “Paunci” i “Foča”. On se osvrnuo i na planirana ulaganja u dalji razvoj Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske.
– Mi smo do sada u UKC uložili više od 200 miliona evra. To nije išlo na teret medicinskog sektora nego je isključivo plaćano iz sredstava Republike Srpske – rekao je Dodik.
Navodi da se Republika Srpska, za razliku od većine evropskih zemalja, u pandemiji nije odlučivala za potpuna zatvaranja, te da se i u najtežim vremenima održavao privredni život.
Ekonomski analitičar Marko Đogo kaže za Srpskainfo da nije upitno da je moguće investicije izvesti, samo je pitanje pod kojim uslovima.
– Sve je moguće izvesti ako date koncesije, garancije investitorima. Ne trebaju vam vaša sredstva, a obaveze će dospjeti za pet ili deset godina. Mi imamo neiskorišćene potencijale, imamo prilično neizgrađenu infrastrukturu i postoji potreba da se investira u tu oblast – smatra Đogo.
Kapital
Istakao je da je problem kada se planirane investicije ne finansiraju iz budžeta, jer tada investitori diktiraju uslove.
– U svijetu postoji dovoljno likvidnih sredstava, koje jedva čekaju da nađu gdje će da se iskoriste. Problem je jedino kada pregovarate u nepovoljnim uslovima, kada ne možete vi da finansirate to, nego neko drugi. Onda taj neko to iskoristi da vam nametne nepovoljne uslove. U suštini, to je to vaganje da li ćemo nešto graditi ili nećemo graditi. Pitanje je da li se ima volje da se sve prepusti stranom kapitalu i da se pri tome domaća blagajna iskoristi samo kao neka vrsta garancije da će se taj strani kapital naplatiti – objašnjava Đogo.
Ekonomista Zoran Pavlović smatra da u ovom trenutku prioritet nisu nikakve investicije, već očuvanje radnih mjesta i pomoć onima koje je pandemija korona virusa najviše pogodila.
– U ovom momentu treba spasiti što se spasti može. Nikakvi kapitalni projekti, investicije i zaduživanja nam ne trebaju sada. Ono što nama u ovom momentu treba je pokušaj da se revitalizuje, obnovi ili pomogne našim privrednim subjektima koji su u teškoćama zbog pandemije – rekao je Pavlović.
Oporavak
Akcenat stavlja na očuvanje radnih mjesta.
– Ako ne sačuvamo to što je radilo u prethodnom periodu, prije pandemije, bojim se da neće ništa ostati živo i u funkciji što bi trebalo da zaposli radnike, obezbjedi nova radna mjesta i punjenje budžeta – istakao je Pavlović.
On je kao jedan od problema naveo to što se većina najavljenih planova zasniva na zaduženjima.
– Daju se vrlo optimistični planovi, koji se najviše zasnivaju na zaduženjima. Rezultati pandemije pokazuju da ulazimo u jednu jako tešku zonu problema s oporavkom privrede, a da u tom slučaju imamo situacije da je punjenje budžeta po osnovu direktnih i indirektnih poreza umanjeno. Planirati realizaciju tih velikih projekata bez sagledavanja realne situacije u kojoj se nalazimo, i određenih projekcija koje daju vrhunski stručnjaci Svjetske banke, nije ispravno i dobro – tvrdi Pavlović.
Radna mjesta
Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković izjavio je da su u Srpskoj, uprkos pandemiji virusa korona, sačuvana radna mjesta.
– Sačuvali smo radna mjesta u Republici Srpskoj. U septembru 2020. godine imali smo veći broj zaposlenih nego u 2019. godini. Ko god smatra da nije, može da provjeri – rekao je Višković.
Jedno od zaduženja Bosne i Hercegovine, a koje se odnosi na oba entiteta, jeste ugovor koji je ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Vjekoslav Bevanda potpisao sa šefom Kancelarije Svetske banke u BiH Emanuelom Salinasom o zajmu od 56 miliona evra u okviru Projekta pružanja podrške za oporavak mikro, malih i srednjih preduzeća za saniranje posljedica pandemije virusa korona.
Cilj ovog projekta, koji se zatvara 31. decembra 2024. godine, jeste jačanje sistema javnog zdravstva i pružanje socijalne pomoći najugroženijim grupama pogođenim pandemijom u BiH.
Bevanda je naglasio da će potpisivanjem ovog ugovora o zajmu biti omogućeno da Međunarodna banka za obnovu i razvoj sredstva dodijeli razvojnim bankama u oba entiteta, putem kojih će biti finansirane aktivnosti preduzeća koja budu ispunjavala uslove. Sredstva su raspoređena u omjeru 40 odsto za Republiku Srpsku ili 22,4 miliona evra, a 60 odsto za Federaciju BiH, odnosno, 33,6 miliona evra.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu