On je ocijenio da će konflikt između Beograda i Prištine, po svemu sudeći, trajati poprilično dugo ukoliko Srbija nastoji da to pitanje razriješi u svoju korist, ali da se onda postavlja drugo pitanje šta raditi sa procesom ulaska Srbije u EU.
– Sve je ovo veoma komplikovano. Vlast Srbije kao da to ne želi, već potencira na integraciji Srbije u sastav EU. Međutim, ne vidim kako je moguće spojiti te dvije stvari – zamrzavanje rješavanja pitanja Kosova i ulazak u EU – rekao je Nikiforov za Sputnjik.
Objašnjavajući kome u korist ide to da konflikt traje dugo, Nikiforov je rekao da postoje oprečni stavovi – neki su mišljenja da to ide naruku Srbiji, da će se nešto promijeniti u svijetu i da će to odgovarati Beogradu, dok drugi tvrde da vrijeme radi za Albance, jer što se duže nalaze u stanju faktičke nezavisnosti, položaj njihove kvazidržave postaje sve čvršći.
Ruski akademik je rekao i da ne misli da bi zamrzavanje kosovskog problema u današnjim uslovima bila toliko loša stvar po Srbiju, te je uporedio situaciju sa Prištinom sa problemom Sjevernog Kipra.
Govoreći o stavu Rusije po pitanju Kosova, Nikiforov je rekao da za razliku od Zapada koji insistira na tome da se kosovski problem što prije riješi, Moskva nastoji da podrži samo onaj dogovor koji bude postignut uz saglasnost obje strane.
Nikiforov je u Beogradu učestvovao na konferenciji “Srpsko-ruski odnosi u epohi krupnih političkih promjena”, na kojoj je govorio o politici Rusije prema jugoslovenskoj krizi devedesetih godina prošlog vijeka.
On je tokom izlaganja rekao da ruska spoljna politika tokom tog perioda nije bila dalekovida u strateškom smislu.
– Bavljenje novom ideologijom umesto deideologizacije i monopolizam resora prilikom donošenja odluka bili su tada prioritet za Ministarstvo spoljnih poslova Rusije, i to u jeku svih dešavanja devedesetih godina prošlog vijeka koja su bila prelomna za Evropu, ali i čitav svijet. Raspao se stari bipolarni sistem i formiralo se nešto novo, a to je uticalo na izbijanje jugoslovenske krize, a Ministarstvo inostranih poslova Rusije to dugo nije shvatalo – ocijenio je Nikiforov.
Prema njegovim riječima, u međuvremenu, 1993. godine donesena je principijelna odluka o širenju NATO i tada su počela aktivna miješanja Alijanse u krize širom svijeta, posebno u krizu u BiH koja je u to vrijeme bila u prvom planu.
Ruski akademik je dodao i da je problem bio taj što Rusiji početkom devedesetih godina nije bilo neophodno da učestvuje u procesima koji su se dešavali na Balkanu, samim tim i politika Rusije prema Balkanu nije mogla biti adekvatna.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu