Društvo

VIŠE TIPOVA PACIJENATA Anesteziolog otkriva od čega zavisi da li će neko biti priključen na respirator

Prema posljednjem presjeku u bolnicama širom zemlje na respiratorima je 143 pacijenta. A da li je pacijentu oboljelom od kovida-19 potreban respirator ljekari određuju na osnovu nekoliko parametara, a najvažniji pokazatelj da neko treba da bude priključen na “vještačka pluća” jeste suviše nizak nivo kiseonika u arterijskoj krvi.

VIŠE TIPOVA PACIJENATA Anesteziolog otkriva od čega zavisi da li će neko biti priključen na respirator
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Više parametara utiče na to da li će pacijent obolio od korone biti priključen za respirator.

Teško oboljeli pacijenti od kovida-19 u jednom trenutku mogu da završe na respiratoru jer im je potrebna mašina da im pomogne pri disanju. To su pacijenti čije se zdravstveno stanje smatra veoma ozbiljnim i koji se zbog otežanog disanja ili gušenja bukvalno bore za kiseonik. Ako to traje satima pa i nekoliko dana, iscrpljuju se disajni mišići, a sami disajni pokreti postaju sve slabiji, tako da pluća ne dobijaju dovoljno kiseonika. Upravo to je trenutak kada može da pomogne respirator jer ubacujuje u pluća mješavinu vazduha i kiseonika. Naravno, prethodno se na osnovu preciznih parametara za svakog pacijenta posebno izračunava koliko mu je kiseonika potrebno.

Pročitajte još

– Prije stavljanja pacijenta na mehaničku ventilaciju, svakako ga morate sagledati u cjelini. Pored kliničkog sagledavanja kao što su stanje svjesti, prebojenost (cijanoza) kože i vidljivih sluzokoža, broja i dubine udisaja i izdisaja, bitan je nalaz na rendgenu ili skeneru, zatim laboratorijski nalazi, ali, prije svega, gasna razmjena u plućima, tačnije egzaktni nivoi kiseonika i ugljen dioksida u arterijskoj krvi – kaže dr Milena Stojanović, anesteziolog Klinike za anesteziju i intenzivnu terapiju KC Niš.

Posebnim špricem, objašnjava doktorka, pacijentu se uzima krv iz arterije i mjere nivoi navedenih gasova.

– Ako je nivo kiseonika suviše nizak ili ugljen-disoksida visok, potrebno je pacijenta staviti na respirator, jer to znači da su pluća previse oštećena za razmjenu gasova i da ulogu „vještačkih pluća“ sada preuzima mašina za disanje ili respirator. Saturacija, tj. nivo zasićenosti krvi kiseonikom, koju mjerimo pulsnim oksimetrom stavljanjem na prst, takođe je bitan paratemetar koji nam okvirno može reći koliko su pluća sposobna da još uvijek razmenjuju gasove, ali za detaljno sagledavanje funkcije pluća morate uraditi prethodno navedene gasne analize.

U lakšim slučajevima postoje i drugi načini za suplemetnaciju kiseonikom.

– Kod lakših oblika, gdje je potrebno pacijentu dati kiseonik, koriste se „obične“ kiseonične maske ili nazalni kateteri. Ako je potrebna još veća koncentracija kiseonika u udahnutom vazduhu, koriste se posebne maske koje se priključuje na respirator. Pacijent je svjestan i pokušava da uskladi ritam disanja sa mašinom. To su sve tipovi „neinvazivne“ venitilacije. U najtežim slučajevima, pacijent se intubira, tj. stavlja mu se cijevčica za disanje (tubus) i preko nje se priključuje na respirator koji preuzima proces disanja. Pacijent se tada i uspavljuje,piše Blic žena.