Društvo

VODIČ KROZ SVAKODNEVICU Psiholog Slađana Cvjetković: Kada rezultat testa pokaže KORONA POZITIVNOST

Za razliku od proljetnih mjeseci kada uglavnom nismo znali ljude koji su bili korona pozitivni, danas je situacija drugačija.

VODIČ KROZ SVAKODNEVICU Psiholog Slađana Cvjetković: Kada rezultat testa pokaže KORONA POZITIVNOST
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Sve češće znamo ljude koji su bili ili jesu pozitivni, čime se povećava vjerovatnoća da dođemo u kontakt sa virusom i da nakon zdravstvenih problema koji ukazuju na ovu zaraženost, medicinskih procedura kojim se utvrđuje njegovo prisustvo, dobijemo rezultat da smo korona pozitivni.

Bez obzira na težinu kliničke slike koju imamo, obavezna mjera je izolacija i razdvajanje od članova porodice (ukoliko to već ranije nije učinjeno).

Shodno navedenom, biti pozitivan na koronu je usamljeno iskustvo jer se fizički odvajamo od ljudi u trenutku kada nam je njihova podrška potrebna.

Biti sam, a znati da si pozitivan provocira osjećanja zabrinutosti u smislu kako će se klinička slika razvijati, ali i brige za druge koji su bili u bliskom kontaktu sa nama, da li smo ih zarazili i kakva će njihova klinička slika biti.

Razlozi za zabrinutost su višestruki, pogotovo ako spadamo u rizične grupe ili su neki od ljudi sa kojima smo bili u kontaktu.

Možemo se osjećati krivim ako su i oni pozitivni. A ako se ova situacija definiše kao nešto strašno, teško podnošljivo, sa očekivanim lošim ishodom po zdravlje, život, tada je naša reakcija anksiozna (uplašeni smo) sa nizom tjelesnih senzacija koje je prati (ubrzan rad srca, gušenje, trnci po tijelu, doživljaj omamljenosti…).

Ove senzacije se isprepliću sa tjelesnim simptomima COVID-19, te se može imati doživljaj da su teži nego što jesu, što dodatno provocira uznemirenost.

Takođe, postajemo osjetljiviji na tjelesne senzacije koje ranije nismo ni primjećivali (’’skeniramo se’’), ali ih sada interpretiramo u skladu sa trenutnim zdravstvenim stanjem.

Dodatno se možemo uznemiriti prisjećajući se šta smo čuli ili čitali o COVID-19. Ranija neprijatna zdravstvena ili životna iskustva mogu doprinijeti nivou napetosti i uznemirenosti.

Takođe, možemo imati utisak da smo bespomoćni da preduzmemo bilo šta da bi nam bilo bolje. Ako se osjećamo dobro (simptomi su slabo izraženi), možemo biti frustrirani, pa i ljuti činjenicom da ne možemo da izlazimo, pogotovo ako sumnjamo u rezultat testa.

Sve ovo su očekivane reakcije na situaciju u kojoj se nalazimo, a koja će dominirati i koliko će biti izražene u vezi je sa našim doživljajem same situacije, ali i jačinom simptoma.

FOTO: DRUŠTVO PSIHOLOGA RS
FOTO: DRUŠTVO PSIHOLOGA RS

Kako sebi olakšati ovu situaciju?

Obratite pažnju na činjenice, smanjite pretpostavke. To što smo fizički odvojeni od drugih, ne znači da moramo biti bez ikakvog kontakta sa njima. Koristite redovno sredstva komunikacija, a posebno značajnim su se pokazali video pozivi. U redu je da kažete da vam je teško i da se plašite.

Zabrinutost za druge je razumljiva, međutim ukoliko ste bili u kontaktu sa njima, a niste znali da ste zaraženi, niste im činili štetu namjerno.

Obavještavanjem drugih, ponijeli ste se odgovorno, a njima ste pružili priliku da se na vrijeme obrate ljekaru i zaštite. Takođe, ne znači svaki kontakt nužno zaražavanje, niti svako zaražavanje tešku kliničku sliku i smrt.

Poštujte ljekarske preporuke, odmarajte (iako se osjećate dobro), a ako nemate terapiju, hranite se zdravo uz primjenu suplemenata za poboljšavanje imuniteta u dogovoru sa ljekarom. Informišite se o COVID-19 na sajtovima zdravstvenih institucija, smanjite istraživanja po medijima pogotovo tekstove bombastičnih naslova.

Ne zaboravite da podaci pokazuju da najveći do zaražene populacije (oko 80 odsto) ima blage simptome.

Čitajte, gledajte filmove, planirajte aktivnosti koje ćete raditi kada izađete iz izolacije. Izolacija je privremena mjera koja će proći. Radujete se izlasku.

Ukoliko vam teško ide da smirite uznemirenost primenjujte tehnike abdominalnog disanja ili počnite da oduzimate unazad npr.od 1.000 oduzimajte po sedam ili obratite pažnju na ono što vidite trenutno oko sebe.

Međutim ako ova uznemirenost duže traje potražite pomoć. U ove svrhe su formirani servisi telefonske besplatne psihološke podrške. Koristite ih.

Važno je da znate da niste sami i da ne morate sami prolaziti kroz COVID-19 iskustvo.

Podijelite vaše doživljaje, osećanja, očekivana su u ovoj situaciji i olakšajte sebi na ovaj način. Na kraju krajeva sve prolazi, pa i COVID-19.

(Tekst je realizovan u saradnji sa Društvom psihologa RS)

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu