Politika

Vojin Mitrović: Napustio sam SZP kada su se oni RAZIŠLI SAMI SA SOBOM

Iako u javnosti RS i BiH postoji rašireno uvjerenje da najveći dio ljudi ulazi u politiku da bi stekao novac i privilegije, Vojin Mitrović, poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, prešao je obrnut put.

Vojin Mitrović: Napustio sam SZP kada su se oni RAZIŠLI SAMI SA SOBOM
FOTO: PRIVATNA ARHIVA

Njegovo ozbiljnije prisustvo na stranačkom terenu može se registrovati u periodu kada je već bio situiran čovjek, a to ističe i kao vlastitu specifičnost u domaćem političkom ambijentu:

„Dolazim u politiku iz privrede, odnosno realnog sektora, i znam šta je potrebno, uz pomoć politike, uraditi na poboljšanju privrednog ambijenta i uslova života običnog čovjeka“, ističe Mitrović.

Kada je CIK BiH objavio imovinske kartone, vi ste u javnosti označeni kao najbogatiji političar u RS, koji ima 66,6 miliona KM. Iako ste tada rekli da se dvije trećine te vrijednosti odnose na imovinu u Srbiji jedne od vaših firmi, “Šipad komerca”, koja je u postupku dokazivanja vlasništva, taj broj je i dalje u opticaju. S razlogom ili ne?

Tačno je da u imovinskom kartonu stoji da sa imovinom „Šipad komerca“ u Srbiji, koja je bila u sporu, imam 66 miliona KM. Narodna skupština je 2015. usvojila zakon da imovina privatizovanih firmi u republikama bivše Jugoslavije prelazi u nadležnost fonda za upravljanje tom imovinom, odnosno nalazi se u tom fondu u okviru IRB-a, tako da su dvije trećine prikazane vrijednosti u vlasništvu RS. Međutim, nekome je odgovaralo da prikaže taj iznos.

Imate li odgovor na često uvjerenje kod Srba da je svako bogatstvo povezano sa mutnim radnjama?

Sva moja imovina je javna i rezultat rada mojih preduzeća u posljednjih 25 godina. Porijeklo moje imovine je javno i transparentno i sva moja imovina je prikazana u imovinskom kartonu. Nemam nikakve tajne račune u inostranstvu, jedino što imam – to su krediti.

Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva

Kako reagujete kada vam politički protivnici pripisuju nedosljednost i ukazuju na činjenicu da ste se nakon izbora 2014. razišli sa NDP-om i vratili u SNSD? Šta su ključni razlozi zbog kojih niste nastavili djelovanje unutar SZP-a?

Razlog mog povratka 2014. bila je prvenstveno nedosljednost tzv. SZP-a u odnosu na programske principe koji su promovisani tokom izborne kampanje. Vrhunac svega bilo je potpisivanje sporazuma sa DF-om i SDA sredinom novembra 2014. Bez obzira na kampanju koju je SZP nakon razlaza vodio protiv mene, da sam bio u pravu pokazuje i ponašanje predstavnika SZP-a u organima vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, jer zastupaju interese BiH koji su protiv interesa  RS i naroda koji živi u Srpskoj. Takođe, ispravnost moje odluke potvrđuje i odlazak niza bitnih ljudi iz tzv. SZP-a u periodu od 2015. do 2017.  tokom 2015, 2016. i 2017. Svi oni bili su na poslaničkim i drugim pozicijama u Narodnoj skupštini RS, Parlamentarnoj skupštini BiH i ostalim institucijama na bh. nivou, a na kraju su nezadovoljni napustili SZP.

Tokom 2017. pominjali ste mogućnost da, kao samostalni poslanik koji djeluje u klubu SNSD-a u NSRS, okupite posebnu poslaničku grupu. Budući da se to nije desilo, da li to znači da su prevladana različita viđenja kadrovske politike SNSD-a u Bijeljini, što je bio glavni razlog vaše najave?

Tačno je da sam 2017. zbog neslaganja sa politikom Gradskog odbora SNSD-a Bijeljina istupio iz kluba poslanika u NSRS. Da li je bilo pomaka u relacijama sa GO – to je neznatno, ali poslije razgovora sa predsjednikom Dodikom napravljeni su određeni kompromisi, prije svega zbog trenutka u kojem se sve ovo događa. Prevladali su viši interesi partije, a to su izbori 2018. godine, tako da smo ova pitanja stavili u drugi plan.

Tada ste govorili i o potrebi boljeg pozicioniranja Semberije unutar RS. Kakva je situacija u vezi s tim?

Što se tiče pozicioniranja Semberije na nivou RS, to podrazumijeva, prije svega, dobar izborni rezultat. Pobjeda kandidata za predsjednika RS Željke Cvijanović i kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, kao i adekvatan broj poslanika u NSRS i Parlamentarnoj skupštini BiH, stvaraju mogućnosti za pozicioniranje Semberije na nivou vlasti u RS i BiH.

Da li su pojedina pitanja sa nivoa BiH koja se reflektuju i na bijeljinsku regiju, poput migrantske problematike, potcijenjena ili precijenjena?

Migrantska kriza, na koju konstantno upozorava predsjednik RS, nije ozbiljno shvaćena. Mislim da je ta kriza, i sada i u narednom periodu, prijetnja bezbjednosti i ekonomskoj poziciji RS i BiH u regionu.

Smatrate li dosadašnju različitu stranačku strukturu vlasti RS i Savjeta ministara BiH ozbiljnim političkim problemom za Srpsku, ako se ova situacija ponovi i u narednom periodu?

Različita stranačka struktura dva vladajuća bloka, na republičkom i bh. nivou, ne bi trebala biti politički problem, ni prepreka da imamo jedinstven politički stav, a to je – očuvanje i jačanje Republike Srpske u okviru BiH, što u prethodnom mandatu od 2014. do 2018. nije bio slučaj. Poslije 2018. godine, politika SNSD-a i koalicionih partnera, kao i ostalih predstavnika iz RS na nivou BiH, mora biti zasnovana na očuvanju i jačanju interesa RS i BiH. (A. E.)

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije