Politika

Vrata Srpske za Šmita bila bi, bez mandata UN, ZATVORENA: Šta bi u praksi značilo neprihvatanje visokog predstavnika

Dođe li menovanje Kristijana Šmita na dnevni red Savjeta bezbjednosi UN, očekuje se da Rusija bude protiv, jer traži zatvaranje OHR.

Vrata Srpske za Šmita bila bi, bez mandata UN, ZATVORENA: Šta bi u praksi značilo neprihvatanje visokog predstavnika
FOTO: CLEMENS BILAN/EPA

S druge strane, ako njemački diplomata stigne u BiH bez potvrde rezolucijom iz Njujorka, suočiće se sa činjenicom da njegovo imenovanje ne priznaju ni Republika Srpska ni ruska ambasada u BiH.

U najkraćem, tako izgleda pozicija Kristijana Šmita koga je Upravni odbor Savjeta za prođenje mira u BiH (PIK) „zvanično“ imenovano za visokog predstavnika u BiH nakon što je Valentin Incko podnio ostavku.

Srpski član Predsjedništva BiH i lider SNSD Milorad Dodik prvo je 26. marta izjavio da je „nedavno donijeta rezolucija skupštine Republike Srpske doprinijela tome da Nijemac Kristijan Šmit neće biti izabran za novog visokog predstavnika“.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Nakon što je Šmit ipak izabran voljom PIK, Dodik je poručio da Srpska ne prihvata imenovanje njemačkog diplomate, niti bilo kakve njegove ingerencije. Kako bi to moglo da izgleda u praksi ako Šmit zaista dođe u BiH mimo procedure propisane Dejtonom?

– Za pretpostaviti je da će se to ogledati u tome da se s njim neće održavati sastanci, da se neće prihvatati njegove odluke i da se ni na koji način neće poštovati njegovo prisustvo i autoritet u BiH. Još od sukoba s bivšim visokim predstavnikom Miroslavom Lajčakom, Republika Srpska je rekla da se odluke OHR neće objavljivati u Službenom glasniku RS. Tada je OHR izgubio svoj kredibilitet u RS i nastavio da donosi neke odluke za Federaciju – objašnjava za Srpskainfo Srđan Mazalica, zamjenik šefa Kluba poslanika SNSD u Narodnoj skupštini Srpske.

On podsjeća na nekoliko koraka koji su se desili u posljednje vrijeme i koji su doveli do sadašnjih pozicija. Mazalica naglašava da je Narodna skupština od Valentina Incka prvo tražila da podnese izvještaj, što je u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom, Aneksom 10, koji govori o njegovom izvještavanju strana potpisnica, od kojih je jedna RS.

FOTO: FOTO: PRIVATNA ARHIVA
FOTO: FOTO: PRIVATNA ARHIVA
Srđan Mazalica

– Pošto on taj izvještaj nije podnio, mi smo degradirali njegovu odgovornost prema Republici Srpskoj. A onda smo se jasno uzajasnili da nećemo dati saglasnost za imenovanje novog visokog predstavnika. U zaključcima smo praktično rekli da svako imenovanje treba da bude u skladu s Dejtonom, što obavezno uključuje i saglasnost navedenih strana, ali i potvrdu u Savjetu bezbjednosti UN. Imamo uzjave i garancije Ruske Federacije da oni neće dati tu saglasnost. Sljedeći korak, u slučaju da se na nelegalan način imenuje novi visoki predstavnik, možemo reći da ga ne priznajemo, da je on za nas nelegalan, nelegitiman, iz razloga što smo na vrijeme rekli koja je procedura za njegovo imenovanje. Ako je njegov prethodnik prošao potvrdu u SB UN, zašto bi ovaj put bilo drugačije – kaže Mazalica.

Pročitajte još

Iz Ambasade Rusije u BiH, za sada, nismo dobili odgovore na pitana u vezi s imenovanjem Kristijana Šmita. Ali, u saopštenju Ambasade, nakon što je UO PIK imenovao Šmita, navedeno je da „nijedna imenovana osoba bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN neće imati potreban međunarodno-pravni legitimitet i neće se moći smatrati visokim predstavnikom u smislu Dejtona“. Valja podsjetiti i da je OHR saopštio da će o odluci UO PIK obavijestiti UN.

Imenovanje visokog predstavnika u BiH definisano je Aneksom 10 Dejtonskog mirovog sporazuma: „Zbog kompleksnosti s kojima su suočene, strane zahtijevaju postavljanje visokog predstavnika, koji će biti imenovan u skladu s relevantnim rezolucijama Savjeta bezbednosti Ujedinjenih nacija…“

Koa što se vidi, Savjet za provođenje mira se ne pominje u Dejtonu. On je nastao mimo toga, 8. i 9. decembra 1995, kada je u Londonu zasijedala Konferencija za sprovođenje mira s ciljem da mobiliše međunarodnu zajednicu. Jedan od njenih glavnih zaključaka bio je formiranje Savjeta za sprovođenje mira PIK (engl. Peace Implementation Council, PIC) kao administrativne strukture za civilno sprovođenje mirovnog rješenja.

FOTO: FOTO: KLIX
FOTO: FOTO: KLIX
Upravni odbor PIK

Određeno je da Upravni odbor Savjeta čine predstavnici Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Rusije, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD, Predsjedništva EU, Evropske komisije i Organizacije islamske konferencije (koju predstavlja Turska), pod predsjedavanjem visokog predstavnika. Nakon Londonske konferencije, PIK se sastao nekoliko puta, a najpoznatija je Bonska konferencija iz 1997. kada su doneseni zaključci koji se tiču visokog predstavnika (tzv. bonska ovlašćenja).

Njih je visoki predstavnik koristio da donosi amandmane na ustave, donosi zakone i njihove izmjene i dopune, smjenjuje izabrane funkcionere i državne službenike i zabranjuje im učešće na izborima, oduzima građanska prava i lična dokumenta bez prava na žalbu, za koje je naređivao da se objave u službenim glasnicima.

Međutim, iako se PIK ne spominje u kontekstu imenovanja novog visokog predstavnika, činjenica je da je on mnogo puta do sada prihvatan kao njegov predlagač. Tako je bilo i 2009. kada je Savjet bezbjednosti UN usvojio rezoluciju kojom se potvrđuje odluka PIK da Valentin Incko bude visoki predstavnik u BiH.

FOTO: OHR
FOTO: OHR

Tada je, za svega nekoliko minuta zasjedanja, SB UN sa 15 glasova „za“, usvojilo rezoluciju koju su sponzorisale Austrija, Hrvatska, Njemačka, Italija, Rusija, Turska, Velika Britanija i SAD. Njom je potvrđena odluka PIK u BiH kojim se austrijski diplomata imenuje s mandatom Savjeta bezbjednosti UN.

Upravo zbog tog primjera, u dijelu javnosti u RS postoji bojazan da bi Rusija i i ovaj put mogla da popusti, vođena nekim svojim, za nas nevidljivim interesima.

Lukić: PIK samozvana organizacija

Profesor prava na Univerzietu u Istočnom Sarajevu, Radomir Lukić, naglašava da Savjet za provođenje mira ne postoji ni u riječi, ni u slovu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kaže da je to samozvana organizacija država koje su se skupile 1995. u Londonu s namjerom “da pomognu BiH”. Kao kaže Lukić, od tada su prisvojili mnogo nadležnosti koje im ne pripadaju ni po jednom pravnom aktu kojim se reguliše stanje u BiH.

– Uzeli su sebi pravo da daju ovlaštenje visokom prestavniku, pribavili sebi pravo da članovi UO iz zapadnih zemalja mogu da govore o ljudima i unutrašnjim odnosima u BiH i tako se miješaju u njene unutrašnje stvari, koje ima pravo da štiti kao svaka druga suverena država. Na kraju, oni su pribavili sebi samovlasno pravo da biraju i visokog predstavnika. Ali, to ne znači da je to pravo pravo. Ono je pod znacima navoda jer ga oni po pravu nemaju, niti ga na pravu mogu zasnovati. Visokog predstavnika može samo da odredi Savjet bezbjednisti UN, po dosadašnjoj praksi – kaže Lukić za Srpskainfo.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije