Društvo

VRATILI SE NAKON JEDNOG VIJEKA Dabrovi su napravili malo remek djelo u ovom gradu

Dabrovi su se nakon jednog vijeka ponovo nastanili u Srbiji, najviše ih ima u Zasavici.

VRATILI SE NAKON JEDNOG VIJEKA  Dabrovi su napravili malo remek djelo u ovom gradu
FOTO: N. SIMIĆ/AVAZ/RAS SRBIJA

Oni su napravili branu dugačku 30 metara i visoku skoro dva, ali je za ljubitelje prirode najveće iznenađenje što su uočeni i na obodima Beograda, u Ritopeku.

– Biolozi su nam pojasnili da su dabrovi, koji su inače noćne životnje, stigli do Beograda prije nekoliko godina i da su do sada bili dovoljno diskretni i plašljivi pa nisu primjećeni – rekla je za Tanjug Milja Vuković administrator grupe Divlji Beograd na kojoj je postavljen snimak dabra Dunavu iz Ritopeka, crne rode, jasteba i drugih za Beograd rijetkih vrsta.

Dabrovi – najveći građevinski majstori životinjskog svijeta i najveći glodari u našem dijelu planete, u Srbiju su kako podsjeća vraćeni zahvaljujući projektu 2004. godine.

U Srbiji početkom 20 vijeka ta vrsta istrebljena zbog krzna i mesa, prije par godina primjećena je i na Drini, Jadru, u Potisju, gde je stigla Tisom iz Mađarske, na Petrovaradinu.

Najveći broj tih daborava potekao je iz Zasavice u koju su donijeti iz Bavarske zahvaljujići projektu vraćanja dabrova, a danas stižu sami, rijekama i iz Hrvatske i Mađarske, rekla je Vuković i podsjetila da dabrovi imaju veliku dobrobit za ekosistem.

Brane prave samo kada vodostaj opadne i kada mu je nije bezbjedan ulaz u gnijezdo, tada stvaraju nove ekositeme omoćavajući mnogim vrstama da prežive, rekla je ona i dodala da situacija ni u drugim zemljama nije bolja, jer u Velikoj Britaniji daborava nema oko 400 godina.

Često ih zovu inženjerskom vrstom jer okolinu prilagođavaju potrebama. Mužjak i ženka do kraja života ostaju zajedno, žive sa mladima iz dva okota koji odlaze tek poslije dvije godine.

Pročitajte još

U rijekama najčesće primećujemo nutrije, maskate i rijeđe i teže vidre što znači, kako kaže, da sve što pliva nije dabar.

Vuković je podsjetila da stranica Divlji Beograd prati život prirode u gradu koja je tu, ali je ne uočavamo.

– Crna roda uočena je nedavno iznad Dorćola, za veliku većinu to je nešto novo, ali ne i za orintologe koji znaju mjesta gde ih mogu videti – rekla je ona i dodala da je aktuelan poziv sa Biološkog fakulteta građanima da ih obavještavaju o azijskoj pčeli smolarici. Podsjetila je da tu novu vrstu za Srbiju ne treba brkati zbog naziva sa azijskim stršljenom koji je prisutan u regionu nekoliko godina.

Prošle nedjelje se, kako kaže pojavila slika jastreba na Novom Beogradu koji je dva sata stajao na jednoj terasi, što je ipak, kako kaže, zabrinulo orintolge zato što je pojava jasteba u gradu veoma rijetka i može da znači da je nekome pobegao a gajio ga je kršeći zakon.

Sastavni deo Zemuna postali su i labudovi, sada ih ima nekoliko stotina, a nedavno su među njima viđeni i oni rijetki – crni koji su do otkrića Austaralije bili nepoznati. Kolika su rijetkost govori i to što se po njima zovu i rijetki neočekivani događaji na finansijskom tržištu.

Vuković dodaje da građani moraju da znaju da nije dobro da ih hrane hljebom jer adiviti i so diretno narusavaju zdravlje ne samo labudova beć i drugih ptica, – Ako ih volite dajte im zrnevlje ili salatu – rekla je ona.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije