Politika

Za deminiranje ovim tempom treba nam još 29 godina: Pod minama 922 kadratna kilometra BiH

Nepunih 27 godina poslije rata osnovano se sumnja da su pod minama i dalje 922 kvadratna kilometra zemljišta, ili 1,8 odsto površine BiH, a da je eksplozivnim sredstvima zaostalim iz rata ugroženo 32.109 domaćinstava ili 132.803 stanovnika u 118 opština, zvanični su podaci.

Za deminiranje ovim tempom treba nam još 29 godina: Pod minama 922 kadratna kilometra BiH
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

U Federaciji je pod minama 727,28 kvadratnih kilometara, a u Republici Srpskoj 182,2. Do tih podataka se uglavnom dolazi tzv. sistemskim izviđanjem sumnjive površine koja je bila zahvaćena ratnim djelovanjem sukobljenih strana u BiH.

Prema Strategiji protivminskog djelovanja, BiH se opredijelila za koncept vraćanja površine zajednicama na korištenje.

– Težište protivminskih akcija u BiH u 2022. će i dalje biti ugrožena zajednica i njene potrebe. Operacije tehničkog izviđanja i čišćenja će provoditi akreditovane deminerske organizacije – navodi se u Planu deminiranja za 2022, koji je Centar za uklanjanje mina BiH uputio entitetima i Parlamentarnoj skupštini BiH.

Demineri
FOTO: SRNA

Lista prioriteta za Republiku Srpsku u ovoj godini sadrži 174 lokacije, na kojima je planirano tehničko izviđanje, čišćenje, te uklanjanje kasetne municije, kao što je slučaj na lokaciji u Han Pijesku.

– Na osnovu trenutno raspoloživih resursa moguće je izvesti operacije humanitarnog deminiranja na površini od oko 31,6 kilometara kvadratnih – navodi se u Planu deminiranja u BiH 2022.

Pročitajte još

Dakle, ako površinu pod minama od 922 kvadratna kilometra podijelimo na ovogodišnji plan od 31,6 kilometara, to znači da bi na ovim tempom za potpuno humanitarno deminiranje BiH trebalo još oko 29 godina. Naravno, očekuje se da ovaj tempo bude ubrzan.

Sa stanjem u januaru 2022. godine, BiH ima 25 organizacija koje imaju akreditaciju za deminiranje, od kojih je devet komercijalnih, 11 nevladinih i pet vladinih organizacija – Oružane snage BiH, uprave civilne zaštitite u entitetima u Distriktu Brčko, kao i Društvo crvenog krsta BiH. Sve one raspolažu sa 28 mašina, 1.134 detektora za deminiranje i 1.062 zaposlena, od kojih su 661 demineri. Najviše deminera (196) imaju OS BiH, dok je u Republičkoj upravi civilne zaštite RS njih 36, podaci su Centra za uklanjanje mina.

FOTO: DEJAN BOŽIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: DEJAN BOŽIĆ/RAS SRBIJA

A koliko sve košta? Prema Strategiji deminiranja koja važi još tri godine, za završetak planova u 2022. biće potrebno 43,1 milion KM – pola iz budžeta, pola iz donacija.

Poseban problem deminiranja u BiH jeste postojanje kasetne municije korištene u ratu od strane NATO, koja je inače zabranjena Konvencijom UN. Prema podacima na dan 21. januar 2022, sumnjiva površina na kasetnu municiju iznosi 1,45 kilometara kvadratnih. Zadati rok za čišćene BiH od ove opasnosti je septembar ove godine.

Sumnja se da kasetne municije ima na teritoriji RS, te u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Srednjobosanskom, Hercegovačko-neretvanskom, Sarajevskom kantonu i u Kantonu 10. Kada je reč o Srpskoj, u pitanju je lokacija Japaga u Han Pijesku, površine 151,4 metara kvadratnih.

Poginulo 620 osoba

U poslijeratnom periodu od mina/kasetne municije/eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata stradalo je 1.770 osoba, od kojih 620 smrtno. Stradala su 134 deminera, od kojih 53 smrtno.

U 2021. dogodile su se tri nesreće. U prvoj je maloljetnik u domaćinstvu aktivirao nepoznatu napravu zaostalu iz rata i smrtno stradao, u drugom slučaju su poginula dva lovca koja su ignorisala oznaku opasnog područja i aktivirali minu. U trećem slučaju je lakše povrijeđen deminer.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije