Proteklih godina, najviše ljudi je stradalo tako što se kretalo kroz obilježena minska polja, vjerujući da ih dobro poznaju. Lane je stradao čovjek koji je deset godina išao istom stazom kroz minsko polje. Nakon toliko vremena bio je nepažljiv i skrenuo sa dobro utabane staze. Desila se tragedija – kaže pomoćnik direktora Civilne zaštite Republike Srpske za deminiranje Dragan Kos.
Prema njegovim riječima, upravo zato što je deminiranje rađeno i tamo gdje mina nema, poslije nešto više od 20 godina ovog procesa u BiH, i dalje je ostala opasnost od mina na velikoj površini.
– Veličina sumnjive opasne površine u BiH trenutno iznosi 1.031 kilometar kvadratni ili 2,2 odsto ukupne površine BiH. Od toga je u Srpskoj 236 kilometara kvadratnih ili jedan odsto ukupne površine Srpske – isitče Kos.
Prema njegovim riječima, u BiH je od 1996. do 2017. godine deminirana površina od 200 kilometara kvadratnih, od čega u Srpskoj 63 kilometra kvadratna. U istom periodu, od mina je stradalo 1.756 ljudi, od kojih 613 smrtno, dok ih je 1.143 teže ili lakše povrijeđeno.
Stradalo 127 deminera
Iz Centra za uklanjanje mina BiH su saopštili da je u BiH još ostalo oko 75.000 do 80.000 mina.
– Minski problem prisutan je u 129 lokalnih zajednica, odnosno u 1.398 ugroženih naselja. Kontaminiranost minama direktno utiče na bezbjednost oko 545.603 stanovnika ili čak 15 odsto ukupnog stanovništva BiH. Deset najugroženijih opština u BiH su Doboj, Teslić, Maglaj, Usora, Zavidovići,Gornji Vakuf, Sanski Most, Velika Kladuša, Travnik i Ilijaš – saopštili su iz BH MAK-a.
Od ukupnog broja stradalih u pomenutom periodu u BiH, 185 žrtava su bile žene, a 250 djeca. Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja, u BiH je stradalo 127 deminera, od čega 51 smrtno. U 2017. godini stradalo je 7 osoba, od čega troje smrtno, dok ove godine nije bilo nesreća od mina.
Bez mina do 2025.
Novi način rada, koji bi trebalo da ubrza proces deminiranja, omogućiće realizaciju strategije koja predviđa BiH bez mina do 2025. godine.
– Riječ je o realizaciji Projekta minsko-sumnjivog područja, koji će se odvijati u skladu sa novim metodama protivminskih akcija, što znači grupisanje projekata za deminiranje. Dobar dio deminerskih personalnih i mašinskih resursa potrošili smo uzalud, a sada bismo trebali da imamo veće rezultate – kažu u Civilnoj zaštiti RS.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu