Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

ZABRINJAVAJUĆE Plastični otpad u rijekama predstavlja problem za vodu koju pijemo

Društvo
Autor:

Foto: N1 screenshot

Sve je više smeća u rijekama Bosne i Hercegovine. Nadležni tvrde da rade mnogo po pitanju rješavanja ovih problema i približavanju evropskim standardima. Međutim slike s terena o kojima govore ekološka udruženja kažu da su Zakoni i strategije samo mrtvo slovo na papiru i da se ništa ne preduzima. Jedan od glavnih problema jeste i plastični otpad upozoravaju stručnjaci, a posljedica svega mogla bi biti i zagađenija voda koju pijemo.

Članovi Ekološke udruge “Majski Cvijet” iz Mostara i grupa ekologa izvadili su iz Neretve preko 30.000 plastičnih boca u posljednjih tri godine, nemaju ih gdje reciklirati i strahuju da bi mogle ponovo završiti u rijekama. Kažu, država ne radi ništa da zaštiti rijeke.

– Što se tiče države ona ima maćehinski odnos prema prirodi. Ništa nisu uradili oni se samo zovu zaštita okoliša. Ministarstvo zaštite okoliša u Sarajevu ne radi po tom pitanju ništa, a izdaje koncesije i jednostavno će doćo do krahka i urušenja prirode. Jer sve zemlje na zapadu i EU imaju zaštićeno područje od 17-21%, a mi atak vršimo i na ovo 3% što imamo pod zaštitom – kazao je Oliver Arapović iz Eko udruge “Majski Cvijet” Mostar.

Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma odbacuju optužbe, navode šta su između ostalog preduzeli.

– Izvršene su izmjene i dopune Zakona o upravljanju otpadom sa ciljem stvaranja pravnog osnova za provedbu mjera iz Strategije i transpoziciju odredbi EU zakonodavstva. Doneseno je osam novih propisa koji se odnose na ambalažni otpad, elektronski i elektronički otpad, medicinski otpad, životinjski otpad, zbrinjavanje plastičnih kesa tregerica, prekogranični promet otpada i informacioni sistem o otpadu – poručili su.

Hiljadu tona komunalnog otpada dnevno se stvara – najviše plastičnog kažu iz “Eko Akcije”. Otpad dolazi iz Srbije i Crne Gore, a rezultata za zaštitu nema, on se samo vidi kada vode nabujaju i milioni flaša su u rijekama objašnjavaju stručnjaci.

– Naš sistem zaštite i okoliša postoji samo na papiru. Ministarstvo zaštite i okoliša i jedno i drugo je imalo je niz aktivnosti koje su morali da urade, međutim ništa se od toga nije desilo. Desilo se baš suprotno. Izdavali su okolinske dozvole za deponije koje ne ispunjavaju ni minimum uslova za njihovo postojanje – pojasnio je Anes Podić iz “Eko Akcije”.

Jedan od glavnih problema je i plastični otpad. Depozitini sistem bi riješio problem odnosno da kada građani vrate bocu, da dobiju novac zauzvrat predlažu iz eko udruženja. Naglašavaju da posljedica smeća u rijekama može biti sve zagađenija voda koju pijemo.

– Kad bacimo bocu u naš okoliš biće tamo nekoliko stotina godina. U boci sve što popijemo nalaze se čestice i vlakna mikroplastike koja zavrašavaju našim organizmima – kazao je Podić.

(N1)

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.

IZDVAJAMO