Da li je novi, brazilski soj virusa donio tri puta više umrlih na dnevnom nivou u ovoj južnoameričkoj državi? Šta je sa tim ozloglašenim sojem P.1 koji je, navodno, uvrđen 10. januara u Brazilu i već stvorio 17 mutacija od kojih su tri, ni manje ni više, nego na „bodljikavom“ proteinu? Koje su to 92 varijante virusa korone u Brazilu i šta će taj novi soj virusa donijeti u Evropu? Sve su to pitanja zbog kojih smo nazvali Šeklera i dobili prilično umirujuće odgovore.
Nema dokaza da je brazilski soj zarazniji i smrtonosniji
Poznati virusolog iz Kraljeva ističe za Blic da još ne postoji nijedan dokaz da je brazilski soj virusa korone mnogo zarazniji i smrtonosniji, piše Blic.
– Niko do sada nije decidno rekao da je taj soj virusa opasniji od drugih niti je to naučno objavljeno. Tek treba da se vidi da li je toliko veliki broj zaraženih i umrlih u Brazilu zbog novog soja virusa ili zbog zdravstvenog sistema koji je preopterećen pa ne može da zbrine sve pacijente. Za sada se još ništa ne zna – naglašava Šekler.
Kako kaže, priče da je brazilski soj virusa stigao u Evropu čuo je još ranije, ali smatra da nema razloga za paniku i strah.
– Ako se sjećate bile su najave i za britanski soj virusa da je zarazniji i smrtonosniji pa se ispostavilo da nije baš tako. Po logici stvari, virus koji se lakše prenosi manje je smrtonosan jer u tom razmnožavanju gubi patogenost – podvlači Šekler.
Naš sagovornik apostrofira da su sve priče o novim, zaraznijim i smrtonosnijim sojevima virusa na dugačkom štapu.
-Prije deset dana naslušali smo se i priča o nekom duplom mutantu iz Indije. Vi možete da lažete sve ljude neko vrijeme, možete da lažete neke ljude sve vreme, ali da lažete sve ljude sve vrijeme to je već nemoguće – ističe poznati virusolog.
U Srbiji ima između 16.000 i 17.000 varijanti virusa
Zato mu tek informacije o 92 varijante brazilskog virusa „budalasto zvuče“.
-Ja isto tako mogu vama da kažem da kod nas ima između 16.000 i 17.000 varijanti virusa. I šta to vama znači? To vam je isto kada imate tipsku kuću koju su majstori izgraili 100 u nizu i kada svaku ponaosob malo bolje zagledate vidjećete neku manju razliku. Imate jednojajčane blizance pa ih posle određenog perioda razlikujete. Tako vam je i sa virusima – slikovito objašnjava Šekler.
Kako kaže, do razlike kod virusa dolazi kad se umnožava u velikim količinima.
-Prema zakonu biohemije virus prilikom umnožavanja duplira nukleinske kiseline, a razlike nastaju kada prilikom proizvodnje tih nukleinskih kiselina napravi grešku. Ta greška se onda vidi na površini kao različitost – apostrofira virusolog.
Doći će do kompromisa virusa i čovjeka
Za očekivati je da se pojavi još novih sojeva virusa, ali to ne znači da će biti opasniji.
-Virus je sada pod pritiskom sve većeg broj vakcinisanih i sve jačeg otpora antitijla. Zato mora da se mijenja kako bi probio tu zaštitu jer više ne može tako lako da prelazi sa čovjeka na čovjeka. Ne može da se tako lako umnožava, a to jedino što zna da radi – podseća Šekler.
Kako kaže, sva je prilika da će na kraju doći do kompromisa između virusa i čovjeka.
-U stvaranju tih različitih oblika kako bi probio zaštitu antitijela virus gubi na snazi pa je velika vjerovatnoća da će postati običan šmrkljavac od dva-tri dana kao i drugi humani korona virusi. Njemu nije cilj da ubija ljude jer sa svakim mrtvim čovjekom i on nestaje. Teško da će potpuno nestati jer je prozreo u populaciju. Prije će doći do ravnoteže i kompromisa virusa sa čovjekom – zaključuje Šekler.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu