Gradovi

ZADOVOLJNI SEZONOM Kukuruz u Semberiji nije podbacio, ZARADA na soji manja od očekivane

U Semberiji je počela žetva ranih sorti, a bliži se i berba kukuruza. Vremenske prilike pogodovale su ove godine usjevima, pa se očekuje dobar rod.

ZADOVOLJNI SEZONOM Kukuruz u Semberiji nije podbacio, ZARADA na soji manja od očekivane
FOTO: S. R. MRKONJIĆ/RAS SRBIJA

Zbog pandemije virusa korona, umjesto tradicionalnih “Dana polja”, Resor za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi, u saradnji s predstavnicima semenskih i hemijskih kuća, organizovao je promociju hibrida, zasijanih na oglednim poljima u Semberiji.

Na oglednom polju u Velinom Selu zasijano je 15 sorti soje različite dužine vegetacionog perioda. Rane sorte spremne su za žetvu. Očekuje se prosječan prinos od oko četiri tone po hektaru.

Kasnila sjetva

Miloš Stojanović je zasijao ovu uljaricu na 12 hektara, od čega je pet hektara ogleda.

– Sjetva je kasnila, jer zbog pandemije nismo mogli da kupimo sjeme. Kad smo posijali primjenili smo sve agrotehničke mjere. Ako se ne uradi to što struka kaže, ode rod. Borili se sa korovima, bolestima, grinjom. Očekujem prosječan prinos od 3,5 do 3,8 tona po hektaru – kaže ovaj ratar.

Plasman je obezbijeđen, ali je cijena soje niža.

– Oslanjamo se na kupce poput brčanskog “Bimala”. Nekada nam je najbolji kupac bio “Žitopromet” i davali su nam najbolju cijenu. Ranije je soja išla po 90 KM za 100 kilograma, a sada se prodaje za 50 KM. To je zato što mogu da nas ucjenjuju. S druge strane, imamo odličan podsticaj resornog ministarstva, pa ćemo izgurati. Neće biti velike dobiti, maksimalno do 40 odsto od uloženog – ističe Stojanović.

FOTO: S. R. MRKONJIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: S. R. MRKONJIĆ/RAS SRBIJA

Dragan Zarić iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi objašnjava da je hemijska zaštita soje dosta skuplja u odnosu na kukuruz i pšenicu, ali da je ova uljarica dragocjena kao treći usjev u plodoredu radi suzbijanja crvenila kukuruza, a poboljšava i mehaničke i fizičke osobine zemljišta.

– Postoji optimum u plodoredu, najadekvatnije je jedna trećina žitarica, krmnih biljaka i uljarica, odnosno industrijskog bilja. Uvođenje soje ili uljane repice na većim površinama doprinijelo bi rješavanju određenih problema – kaže Zarić.

Čekaju bolju cijenu

Na oglednom polju u Velinom Selu zasijano je 35 hibrida od devet sjemenskih kuća. U zavisnosti od dužine vegetacionog perioda, kukuruz je u fazi sazrijevanja ili mliječnovoštane zrelosti.

Dovoljne količine padavina bez velikih temperaturnih oscilacija pogodovale su i kukuruzu, koji je u dobrom stanju. Ratari će ove godine biti zadovoljni rodom.

Ilija Lazić iz Velinog Sela zasijao je kukuruz na 22 hektara. Većina roda završiće u prodaji, ali čekaće povoljniju cijenu. Kaže da je prosjek od 800 do 900 kg, pa čak i tonu po hektaru.

– Bio bih prezadovoljan sa 18 do 20 vagona. Stari kukuruz je oko 40 maraka i to bi bila i realna cijena za proizvodnju. Međutim, sumnjam da će biti i 30 kad počne žetva. Skladištiću i čekati, jer više puta sam tako bolje prošao nego kad sam odmah prodao – priča Lazić.

Zadovolji su i predstavnici selekcijskih kuća. Dragiša Lopandić iz Instituta za kukuruz Zemun polje za BiH, kaže da su ovakva druženja poljoprivrednika i stručnjaka dragocjena, jer razmjenjuju iskustva, preporučuju novitete, mijenjaju navike.

Bolja godina nego lani

Za razliku od prošle godine, kada su olujni vjetrovi i grad nanijeli štetu kukuruzu, ova godina bi trebalo da bude izuzetno rodna. Ratari se nadaju da će im vrijeme ići naruku do početka berbe.