Koliko nas ozbiljno shvataju najbolje oslikava činjenica da rijetko kada neki čelnik ili visokopozicionirani političar iz država u regionu dođe u zvaničnu posjetu BiH i sastane se sa članovima Predsjedništva BiH.
Doduše, u ovo se ne računaju posjete zvaničnika iz Srbije i Hrvatske, koji redovno dolaze u Banjaluku, odnosno Mostar, kako bi se sastali sa srpskim ili hrvatskim političarima.
Ove posjete se nikako ne mogu ubrojati u državničke jer i srpski, ali i hrvatski zvaničnici tom prilikom ne posjećuju državu BiH, već isključivo predstavnike srpskog ili hrvatskih naroda u ovoj zemlji.
Pa, koliko se BiH onda uopšte može nazvati državom i ko je kriv za to domaći političari ili oni iz regiona ili svijeta?
Ko bi je ozbiljno shvatio?
Univerzitetski profesor i politički analitičar iz Zagreba, Žarko Puhovski, ističe da ne treba mnogo mudrosti da se odgovori na ovo pitanje.
– Ko bi ozbiljno shavatao državu koju ozbiljno ne shvataju ni njeni političari – pita se Puhovski.
On ističe da strane diplomate i političari iz regiona imaju puno pravo da shvataju neozbiljno BiH, jer im taj legitimitet daju lideri ove države.
– Ne možete očekivati da ljudi izvana ozbiljno shvataju zemlju koju njeno vlastito državno vodstvo ne priznaje ili je ne shvata ozbiljno. Oni koji žive van BiH na nju ne gledaju kao cjelinu, već je vide u komadima – hrvatski komad, srpski komad i bošnjački komad. Ključni problem je to što iznutra niko ne zastupa BiH, na način kako bi to trebalo, da bi se ona shvatila ozbiljno kao država – smatra Puhovski.
On ističe da onog momenta kada političari iz BiH počnu da prihvataju ovu državu ozbiljno, tada će se i slika o njoj promeniti u očima domaće, regionalne i međunarodne javnosti.
Puhovski ističe da se ne može sada prigovarati Hrvatskoj ili Srbiji zbog njihovog odnosa prema BiH, ako se ni njeni domaći političari ništa drugačije ne odnose prema njoj.
– Kako ozbiljno shvatiti državu u kojoj srpski član Predsjedništva BiH zastupa hrvatsku manjinu. Dakle, ne konstitutivni narod, kao što to kaže Dejton, već manjinu. Ili u kojoj član Predsjedništva za svoj glavni grad ne kaže da je Sarajevo, već Beograd. Ili, kako shvatiti ozbiljno državu u kojoj političar koji se nalazi u njenom samom vrhu, mislim na lidera SDA Bakira Izetbegovića (bivšeg člana Predsjedništva), kaže da je njegov otac ostavio tu zemlju u amanet turskom predsjedniku – ističe Puhovski.
On dodaje da kada se u obzir uzmu sve ove činjenice, potpuno je neozbiljno očekivati od bilo koga u svetu da BiH shvati ozbiljno.
Janjić: Pojedinici se ponašaju kao da rat nije gotov
S druge strane direktor Foruma za etničke odnose iz Beograda, Dušan Janjić, smatra da je odnos prema BiH opredijeljen onim što su politike tih političara i njihovih država.
On ističe da političari iz Makedonije, Crne Gore i Slovenije imaju drugačiji stav prema BiH, od onog koji imaju funkcioneri iz Srbije i Hrvatske.
– Makedonija, Crna Gora i Slovenija žele što veću normalizaciju odnosa sa BiH kao državom u cjelini. Što se tiče Hrvatske i Srbije, posebno u zadnjih par godina, došlo je do porasta populizma i desničarstva, kako kod HDZ, tako i kod Vučićevog (Aleksandar Vučić, predsednik Srbije, op.aut.) SNS i uopšte javnosti – ističe Janjić.
On dodaje da su se ove dve države vratile na one pozicije prije Dejtona. To znači, kako ističe Janjić, da se pokušavaju reaktivirati stare politike jer su uvereni da će doći do revizije odnosa u BiH.
– Tu naravno svako ima svoje različite planove. Pa sjetite se samo da se hrvatski premijer Andrej Plenković, nakon dolaska na vlast, obreo u Sarajevu i najavio aktivnu ulogu Hrvatske u promjeni Ustava BiH. S druge strane pojavio se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sa pričom kako priznaje BiH i namerava investirati u nju “sa svojim partnerom Dodikom i Republikom Srpskom, koja postaje prioritet. Dakle, fokus je na dio države – ističe Janjić.
On kaže da se pojedini političari u Zagrebu i Beogradu ponašaju kao da rat u BiH još nije završen. Janjić ističe da u svakom slučaju niko ne uvažava BiH na način na koji bi jednu državu trebalo uvažavati.
– To naprosto ne predstavlja politiku koja omogućava građanima BiH da probaju da izađu iz blokade u kojoj trenutno žive- poručuje Janjić.
Bećirović: Regionalna saradnja je važna
Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Zijad Bećirović, ističe da treba krenuti od toga da države u regionu nisu nastale kao posljedica unutrašnjeg konsenzusa, iako su sve formalno imale referendum o nezavisnosti i samostalnosti, osim Srbije.
Kada se govori o njihovom nastanku radi se, pre svega, kako navodi Bećirović, o volji velikih sila i povoljnom međunarodnom kontekstu, a to je pad Berlinskog zida i raspad SSSR.
– Zbog toga je svim ovim zemljama puno važnije šta se o njima misli vani nego unutar zemlje. Realno, niko nikoga u cijelom regionu ne uzima previše ozbiljno ili kako bi trebalo – ističe Bećirović.
On dodaje da se uglavnom radi o nedovršenim državama, koje su formalno nezavisne i samostalne, ali je taj proces nepotpun i nezavršen, a najmanje savršen.
Bećirović kaže da se postavlja pitanje koliko je uspješno realizovano osamostaljivanje i nezavisnost pojedinih država. On smatra da je ključni problem taj što se poslije dezintegracije te zemlje nisu nigdje integrirale, zato je proces pridruživanja EU od izuzetne važnosti.
Bećirović ističe da je zbog toga važna i regionalna saradnja, jer je poznato da se 70-80 odsto robne razmjene odvijaju u regionu i tu saradnju treba jačati.
– Radi se o vrlo kompleksnim odnosima među zemljama, iako na prvi pogled ti odnosi izgledaju vrlo jednostavni. Nesporeno je, da je BiH međunarodno priznata država. Problem, ne samo BiH, je u tome da nema izgrađene državne institucije, a vrlo često pojedinci sebe smatraju institucijom u stilu “država – to sam ja“ – kaže Bećirović.
Pubertetsko stanje država
Govoreći o odnosu Srbije i Hrvatske prema BiH, Bećirović smatra da to nije nikakva novost.
Hrvatska se, po njegovom mišljenju, samo retorički želi prikazati kao veliki prijatelj BiH.
– Obično ko previše govori o prijateljstvu, njega po običaju tada ima najmanje. Hrvatska (zlo)upotrebljava svoje članstvo u EU i NATO kada je u pitanju odnos do BiH. Zanimljivo je, kako je Hrvatska iskoristila kooperativnost srpske zajednice u Hrvatskoj u procesu pridruživanja EU, da bi kasnije se položaj te zajednice alarmantno pogoršao. Vrlo loše se odnosi prema BiH u bilateralnim razgovorima- tvrdi Bećirović.
S druge strane, kako navodi on, Srbija se svojim odnosim prema BiH poziva na specijalne odnose sa Republikom Srpskom.
U osnovi ništa ne bi trebalo biti sporno kada pojedini akteri ne bi imali skrivene namere. Međutim, po Bećiroviću, ovde je pitanje međusobnog poverenja, jer se pojavljuje nepoverenje i skrivene namere.
– Sve ove države su u nekom „pubertetskom“ stanju i verovatno će evolutivni razvoj donijeti daleko kvalitetnije, sadržajnije, prijateljskije i odnose sa puno više poštovanja, uvažavanja i povjerenja – zaključuje Bećirović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu