Genomska istraživanja kod dvije bebe žrtve pokazuju da su one najvjerovatnije umrle od neotkrivene genetičke mutacije koja je izazvala srčane komplikacije, posle čega su krenule pretpostavke da je ova majka nepravedno osuđena, prenosi Telegraf.
Zbog ove studije čak 90 naučnika, među kojima su dva australijska laureta za Nobela, pitali su gradonačelnika Novog Južnog Velsa da Folbigovu pomiluje i da bude oslobođena. Ukoliko bi do toga došlo, ovaj slučaj bi bio jedna od najvećih sudskih grešaka u istoriji Australije.
Uticaj ovog istraživanja se ne zaustavlja tu. Dok naučnici još uče o uzrocima neočekivane smrt novorođenčadi (SIDS), novi podaci bi mogli da pomognu drugim ljudima koji i dalje žale za gubitkom svoje djece, prenosi CNN.
Život Kejtlin Folbig od ranih dana bio je prožet tragedijom. Kada je imala samo 18 meseci, njen otac je nožem ubio njenu majku, zbog čega je osuđen na 15 godina zatvora. Potom je deportovan u Englesku.
U kasnim 80-im godinama prošlog vijeka ona se udala za Krejga Folbiga, kog je upaznala u jednom klubu u australijskom gradu Njukasl. Kada je imala 21 godinu, par je dobio sina Kejleba. Poslije samo 19 dana, Kejleb je preminuo. Kao uzrok smrti naveden je SIDS, u odsustvu drugih dokaza.
Ona je ubrzo ponovo zatrudnila, te je 1990. godine rodila još jednog sina, Patrika. Testovi su pokazali da je dijete normalno i zdravo. Međutim, dječak je poslije četiri mjeseca zadobio oštećenje mozga i napade, poslije kojih je preminuo.
Treće dijete para umrlo je poslije 10 meseci, a kao uzrok smrti proglašen je SIDS. Kada je 1999. godine preminula njena četvrta kćerka Laura, koja je posle 18 mjeseci umrla, policija je pokrenula istragu.
Brak Kejtlin i Krejga se raspao. Pošto ju je napustio, muž je pronašao njen dnevnik i pročitao je odlomak zbog kog je “htio da povrati”. Odnio ga je u policiju, a 2001. godine ona je uhapšena i optužena za četiri ubistva.
Njena drugarica iz dketinjstva Trejsi Čepmen opisala je Kejtlin kao “jako dobru majku” koja “voli životinje”. Međutim, tužilac je tokom suđenja 2003. godine rekao da je ona zapravo “zadavila djecu”.
Nije bilo dokaza da je ubila decu, a tužilaštvo se oslanjala na iskaz britanskog pedijatra Roja Medoua.
– Jedna iznenadna smrt djeteta je tragedija, dvije su već sumnja, treća je ubistvo dok se ne dokaže suprotno – kazao je tada on.
Tužilac je istakao da je šansa da su djeca umrla prirodnom smrti jednake iskazu “kada svinje polete”.
Tužilaštvo se, takođe, oslanjalo na Kejtlinin dnevnik, te je tvrdilo da je to što je napisala zapravo priznanje krivice.
– Osjećam se kao najgora majka na Zemlji, plašim se da će (Laura) da me napusti kao što je Sara. Znala sam da imam “kratak fitilj” i da sam nekada bila okrutnja prema njoj i ona je otišla, sa malo pomoći. Ovo ne smije opet da se desi. Sramota me je same sebe. Ne mogu da kažem (mužu) za ovo, jer će onda plašiti da me ostavi samu sa njom – napisala je Folbigova u dnevniku.
Ona je osuđena na 30 godina robije, bez mogućnosti za pomilovanje prije odsluženih 25 godina u zatvoru. Ona će imati 60 godina kada bude imala pravo da podnese zahtjev za pomilovanje.
Pravni tim Kejtlin Folbig kontaktirali su profesorku Karolu Vinues, kopredsjednika Centra za personalizovanu imunologiju pri Nacionalnom univerzitetu u Australiji i zamolili je da uradi sekvencu genoma kod njene djece kako bi vidjeli da li postoji mutacija koje možda izazvala SIDS.
Tokom istrage, Vunues i njen tim su pronašli prvobitno neprijavljenu varijaciju u CALM2 genu koji kontroliše kako se kalcijum prenosi u i iz srčanih ćelija. Studije su otkrile da varijacije u CALM 2 genima mogu da izazovu srčane probleme kod male djece, što znači da su ti pokazatelji najpoznatiji uzročnici SIDS-a.
U novembru prošle godine su objavljeni novi dokazi. Tim, koji je predvodio danski profesor Mihael Toft Overgard, pronašao je CALM2 varijantu u Folbigovoj i njene dvije djevojčice koja izaziva oboljenje, baš kao i kod drugih vrsta CALM2 genoma.
Čak i ako Folbig bude oslobođena, njena pravna borba neće još biti gotova. Moraće da ide pred Apelacioni sud kako bi obrnula presudu i na taj način “očistila” svoje ime. Takođe, morala bi ponovo da ide na sud ukoliko bi tražila odštetu za godine koje je provela u zatvoru.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu