Na pojedinim lokalitetima imali su plavljenje poljoprivredne površine, uglavnom uz riječne tokove Tinje i Brke, dok Sava nije načinila veće probleme.
Činjenica je da je zemljište jako natopljeno i da je duži period niskih temparatura otežao razvoj već zasijanih kultura – kaže Ferhat Ćejvanović, šef Pododjeljenja na poljoprivredu u Brčkom.
Pojašnjava da je kod proizvođača koji su sjetvu obavili ranije kukuruz imao vremena da iznikne, ali da sada stagnira i da će ratari koji su ga zasijali neposredno prije kiše morati pribjeći presijavanju.
– Teško je predvidjeti koliko će presijavanja biti, ali je činjenica da se to, ukoliko prilike dozvole, može uraditi krajem maja i početkom juna uz korištenje sjemena s kraćim periodom vegetacije – kaže Ćejvnović.
Drago Novaković, predsjednik Udruženja poljoprivrednika „Sava“ Brezovo polje, kaže da su poljoprivredni proizvođači veoma zabrinuti i da sada mogu samo da čekaju da se vremenske prilike poboljšaju.
– Ima dosta parcela na kojima ljudi nisu uspjeli zasijati kukuruz, a i ono što je posijano, nešto je niklo, nešto nije, dok će se jedan dio morati presijavati. Zbog vlage ne možemo ući u njive, a treba obaviti i tretiranje protiv korova. Čekamo da se vrijeme očisti, ali smo zabrinuti i zbog dugoročne vremenske prognoze, koja i za juni predviđa mnogo kišnih dana. Brinemo i za pšenicu koju treba prskati protiv bolesti i korova – kaže Novaković.
Slično stanje je i sa povrtlarskim kulturama, kao i s voćem.
– Puno kišnih dana i vlage najteže su podnijele trešnja i jagoda, opet zavisno od toga da li je jagoda uzgajana na otvorenom ili u plastenicima. U svakom slučaju, zbog nedovoljno sunca voće sadrži i manje šećera, što svakako utiče na kvalitet – kaže Ćejvanović.
I Admir Junuzović, voćar iz Šatorovića, kaže da je najviše stradala rana sorta trešnje.
– Najviše problema imamo sa oboljenjima trešnje. Plodovi ranih sorti trešnje pucaju i trule, ali se kasnije sorte bolje drže. Nema znakova značajnijeg oboljenja plodova jabuke i kruške. Šljiva se za sada dobro drži ali je treba zaštiti od truleži. Pošto je šljivina osica odradila svoje i oštetila oko 30 odsto plodova sada treba povesti računa o borbi protiv šljivinog savijača. Zato savjetujem voćarima da čim ugrabe pogodno vrijeme tretiraju šljivu – kaže Junuzović i dodaje da voćari očekuju slabiji rod, ali bolju cijenu voća.
U Odjeljenju za poljoprivredu kažu da je teško procijeniti kolike će štete biti na poljoprivrednim kulturama.
– Veoma je nezahvalno davati procjene kakav će urod biti i koliko se procenat umanjenja prinosa može očekivati, jer je u zavisnosti od lokaliteta i pogođenosti usjeva kišom i vlagom stanje prilično neujednačeno. Osim toga, zavisi kakva će godina biti u narednom periodu – zaključio je Ćejvanović.
Oko 7.500 hektara pod kukuruzom
Pod proljećnim kulturama u Brčko distriktu je oko 10.000 hektara, od čega je 7.500 hektara pod kukuruzom.
Uljaricama je zasijano 1.100 hektara, dok je pod ljeko biljem oko 500 hektara. Ozimim žitaricama, među kojim prevlađuje pšenica, jesenas je zasijano 1.800 hektara.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu