Zbog pandemije virusa korona, sve zdravstvene ustanove u Srpskoj su takoreći podređene kovid pacijentima, rad je potpuno reorganizovan, pa pojedine klinike i službe rade smanjenim kapacitetima. Na sve to treba dodati i nedostatak kadra zbog bolesti i izolacije.
Tako je u prošloj godini, u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama koje imaju ugovor s Fondom zdravstvenog osiguranja, pruženo za trećinu manje konsultativno specijalističkih i dijagnostičkih usluga, nego godinu ranije.
Nema prevencije
Kakva je situacija za Srpskainfo otvoreno priča specijalista koji radi u Univerzitetsko-kliničkom centru, a povremeno ordinira i u privatnoj ambulanti. Upozorava da će cjelokupna situacija ostaviti velike posljedice po zdravlje stanovnika.
– Mi to vidimo svakodnevno, dolaze nam ljudi u zapuštenom stanju, u uznapredovaloj fazi bolesti. Problem je nemogućnost adekvatnih kontrola, otežana je prateća dijagnostika, jer se sporije dolazi do CT, do laboratorije. Potencijalni načini rada prilično su orijentisani na kovid pacijente i tu je problem za građane s drugim oboljenjima. Prevencije takođe nema, i dugo će trebati vremena da se to vrati na neki raniji nivo – govori ovaj dugogodišnji radnik.
Pojašnjava da nisu tačne ni percepcije javnosti da su se pacijenti sada “prelili” u privatne ordinacije, jer ne mogu dobiti termin u javnim ustanovama.
– Broj pacijenata je značajno smanjen, naročito u prvom dijelu 2020. godine. Sada se nešto povećao, ali i dalje je to daleko manje nego ranije. Mi smo prije korone imali 30 do 50 pacijenata dnevno u privatnoj ambulanti, a sada 15 do 20. Šta je razlog? Na prvom mjestu korona, nemogućnost dobijanja uputnica, smanjen protok i kroz ambulante porodične medicine, što se reflektuje i na nas, a prisutna je i nemaština kod ljudi. Takođe, privatnici nemaju ni približno mogućnosti kakve ima UKC; ipak je to najviše rangirana medicinska institucija – govori ovaj stručnjak čije je ime poznato redakciji.
Strah od zaraze
Uporedo sa svim poteškoćama, kod građana je prisutan i veliki strah od zaraze zbog čega izbjegavaju zdravstvene preglede.
Podaci FZO RS pokazuju da su građani lane u javnim zdravstvenim ustanovama dobili 1.872.260 konsultativno specijalističkih i dijagnostičkih usluga, a u privatnim ustanovama 524.699. Ukupan broj ovih usluga je u 2019. godini bio za čak 1,4 miliona veći.
– U 2019. godini u javnim zdravstvenim ustanovama pruženo je 3.047.219 konsultativno specijalističkih i dijagnostičkih usluga, a u privatnim ustanovama 762.047 – precizirali su iz Fonda.
Napominju da su za vrijeme pandemije javne i privatne zdravstvene ustanove zbrinjavale pacijente kojima je bila neophodna zdravstvena zaštita.
– Tako da i u periodu ograničenog režima rada ustanova građani kojima je bila potrebna medicinska pomoć nisu ostajali bez zdravstvene zaštite. Mogućnost izbora zdravstvene ustanove bez obzira na mjesto prebivališta, kao i integrisanost privatnog sektora u zdravstveni sistem, znatno su doprinijeli boljoj dostupnosti zdravstvene zaštite osiguranicima i u periodu pandemije – ocjenjuju u Fondu, te podsjećaju da je sve dok traje vanredna situacija u Srpskoj omogućena zdravstvena zaštita svim građanima, i osiguranim i neosiguranim, u javnim zdravstvenim ustanovama.
Gradiška i Bijeljina
Zbog trenutne pogoršane epidemiološke situacije, Ministarstvo zdravlja RS će predložiti Republičkom štabu za vanredne situacije da se smanje programi rada bolnica, da primaju samo pacijente koji zahtijevaju hitno zbrinjavanje. U kovid režim tako prelazi bolnica Gradiška, a redovni pacijenti će biti upućivani u UKC RS.
I u bijeljinskoj bolnici posljednjih desetak dana kapaciteti su smanjeni za 20 odsto, rekao je direktor Zlatko Maksimović.
– Prethodnih pola godine sve je normalno funkcionisalo i do prije par dana u potpunosti smo radili sve preglede kao da nije kovid stanje. U narednom periodu ćemo pratiti preporuke Ministarstva zdravlja i odlučivati kojim kapacitetom da radimo elektivne preglede – rekao je Maksimović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu