Politika

SARADNJA DODIKA I ČOVIĆA BESKORISNA ZA NAROD Povratnici u Federaciju BiH i Srpsku u sjenci ljubavi SNSD i HDZ

Političari u BiH se često u svojim govorima predstavljaju kao zaštitnici svojih naroda, a u stvarnom životu jako malo vode računa o interesima i položaju tog istog naroda, što je najbolje vidljivo na primjeru SNSD i HDZ, koji godinama imaju odličnu saradnju, ali od tog njihovog parnerstva Srbi i Hrvati nemaju skoro nikakve koristi.

SARADNJA DODIKA I ČOVIĆA BESKORISNA ZA NAROD Povratnici u Federaciju BiH i Srpsku u sjenci ljubavi SNSD i HDZ
FOTO: DEJAN BOŽIĆ/RAS SRBIJA

Zaključak je ovo srpskih i hrvatskih građana koji žive u Federaciji BiH, odnosno u Republici Srpskoj, a koji navode da se političari često zaklanjaju iza interesa naroda, ali da u suštini najmanje razmišljaju o tom istom narodu.

Primjer za to je saradnja Milorada Dodika i Dragana Čovića koji, osim što su privatno jako dobri prijatelji, njihove stranke godinama odlično sarađuju, posebno kada je u pitanju vlast na državnom nivou.

Zbog prijateljstva ove dvojice lidera i njihovih stranaka često su podizane tenzije, kako u BiH, tako i u susjednim zemljama, pa je tako Čovićev dolazak na proslavu Dana Republike u Banjaluku u januaru ove godine digao na noge sve bošnjačke, a dijelom i hrvatske stranke. Posmatrajući njihovo partnerstvo stiče se utisak da iste takve odnose imaju i  Srbi u mjestima sa hrvatskom većinom, i obratno. Međutim, slika na terenu je sasvim drugačija.

Prst u oko

Da je partnerstvo ove dvije stranke svedeno na puku raspodjelu fotelja, i ništa više, na svojoj koži najbolje osjećaju Srbi koji žive u kantonima sa većinskim hrvatskim stanovništvom, a u kojima već godinama stoluje HDZ.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Osim što su svedeni na statističku grešku, nemaju prava na svoj jezik, pismo i izučavanje nacionalnih predmeta u školama, Srbima je u proteklih mjesec dana ponovo gurnut prst u oko nakon što je ogranak HDZ iz Livanjskog kantona donio odluku da svečano obilježe 24 godine od “oslobođenja Bosanskog Grahova, Glamoča i Drvara”. Poznato je da u tim gradovima i prije rata, ali i danas, živi većinsko srpsko stanovništvo, čime je ova odluka HDZ BiH shvaćena kao provokacija Srba koji žive na tom području.

Pročitajte još

Ništa manje nisu nezadovoljni ni Hrvati koji žive u Republici Srpskoj, a koji ističu da su odavno svedeni na statističku grešku.

Jedino što se promijenilo od rata na ovamo jeste da se danas i Srbi u FBiH, a i Hrvati u Srpskoj, osjećaju mnogo više bezbjedno i život im nije ugrožen zbog njihovog nacionalnog preznaka.

Interesi

Hrvatica Lana Jajčević iz Banjaluke kaže za Srpskainfo da to što velike političke partije međusobno sarađuju običnim građanima ne donosi nikakvo poboljšanje u svakodnevnom životu.

Moje mišljenje je da predstavnici konstitutivnih naroda ne zastupaju interese tog istog naroda, koji navodno zastupaju, već isključivo zastupaju stranačke interese. Prema tome, to ništa ne poboljšava stanje građana i živote građana, ni u Banjaluci, niti u drugim dijelovima BiH – zaključuje Jajčevićeva.

Slično mišljenje dijeli i predsjednik Koordinacije srpskih udruženja iz Mostara, Dušan Golo, koji kaže da politička saradnja između SNSD i HDZ može sasvim normalno da se odvija na nekim političkim pitanjima koji ih povezuju na putu prema cilju ka kojem idu.

FOTO: Klix/Screenshot
FOTO: Klix/Screenshot
Dušan Golo

– Međutim, pitanja običnih građana i život koji zavisi od tih političkih partija je sasvim odvojeno pitanje. Uzeti dio kolača u vlasti i raspolagati sa dobrim dijelom budžetskih sredstava u BiH je jedno pitanje, a drugo pitanje je pravo običnog čoveka. Nijedna partija kada razgovara o partnerstvu oko formiranja vlasti ne razgovara o pitanjima prava običnog čoveka niti uopšte vode računa o njima – ističe Golo.

Rješavanje u hodu – tapkanje u mjestu

Dodaje da je za političare jedino bitno da formiraju vlast, a prava svojih građana “rješavaće u hodu”.

Golo ističe da su osnovna ljudska prava Srba u Hercegovačko-neretvanskom kantonu svedena na nulu. Prema njegovim riječima građani srpske nacionalnosti su na marginama svih događaja, i uopšte nemaju ni status konstututivnog naroda, niti pravo na izučavanje svog jezika, pisma ili, pak, nacionalnih predmeta u školi.

– Čak je i pravo na zapošljavanje za nas misaona imenica. E, sad, da li smo mi Srbi iz HNK interesantni nekome u visokoj politici da se zbog nas sukobljava sa nekim drugim partnerima, sami možete zaključiti. Ne znam da li nas oni u svojim političkim razgovorima uopšte uzimaju u obzir – zaključuje Golo.

Navodi da se pravo srpskog naroda i ravnopravnost u FBiH, konkretno u HNK, nije pomaklo sa mjesta od 2000. godine. Jedino što se promijenilo, kako navodi on, jeste bezbjedonosna situacija.

Radanović: U politici nema ljubavi

Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH Đorđe Radanović ističe da je sasvim jasno da u politici nema ljubavi već da određena saradnja postoji samo iz potrebe. Dodaje da je status Srba u Livanjskom kantonu nešto drugačiji od ostatka FBiH, ali ne zbog saradnje stranaka, prvenstveno HDZ i SNSD, već zbog samoorganizovanja građana srpske nacionalnosti na tom prostoru.

– Srbi su bili dio Vlade Livanjskog kantona i dosta nas je zaposleno u kantonalnim institucijama i javnim preduzećima, i to samo zato jer smo izašli na izbore i izabrali dovoljan broj poslanika, koji imaju snagu u skupštini – poručuje Radanović.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije