Ekonomisti koji prate makroekonomska kretanja na globalnom nivou kažu da se ne može sa sigurnošću reći da nam prijeti scenario poput onog iz 2008. godine, ali da se na globalnom tržištu dešavaju određena “preslaganja”. Prije bi se moglo pričati o blagom recesionom ciklusu, poručuju ekonomisti.
Direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristin Lagard prošlog mjeseca je u Davosu na Svjetskom ekonomskom forumu upozorila da svjetska ekonomija, poslije dvije godine napretka, ima sporiji rast od očekivanog i da postoje rizici.
Znači li to da je globalna recesija iza ugla? Ne. Ali rizik od oštrijeg usporavanja rasta globalne ekonomije zasigurno se povećao – kazala je Lagard, pozivajući političare da se pripreme za “ozbiljno usporavanje”.
Italija i BiH
Evropska komisija je, istovremeno, značajno smanjila očekivanja kada se radi o ekonomskom rastu u evrozoni u ovoj i sljedećoj godini, usljed očekivanog usporavanja u najvećim zemljama EU prouzrokovanog tenzijama u globalnoj trgovini i rastom javnog duga.
U izvještaju Komisije pominje se i zabrinutost zbog održivosti duga, globalnih tenzija i usporavanja ekonomskog rasta Kine, koje utiče na ekonomiju EU.
Šta to može da znači za malu ekonomiju Bosne i Hercegovine koja u velikoj meri zavisi, prije svega, od kretanja na tržištu Evropske unije sa kojom već duže vrijeme imamo suficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni. Italija, koja je u recesiji, naš je treći najveći spoljnotrgovinski partner.
Investicije
Slaviša Raković, ekonomista, smatra da globalna dešavanja nisu pravi indikatori dolazeće ekonomske krize.
– Pravi pokazatelji su kada dođe do prezasićenja investicijama, jer je kapital u potrazi za dobrom zaradom. Tako je bilo 2008. kada je došlo do zasićenja na tržištu nekretnina. Američka privreda sada je u dosta dobrom stanju, kineska usporava. Teško je procijeniti te signale, dosta ih je kontradiktornih. Prije bih rekao da je u toku neko malo preslaganje – kaže Raković za Srpskainfo.
Po njegovom mišljenju, trenutna dešavanja mogu da se odraze na našu osjetljivu ekonomiju, koja bi isto tako mogla da bilježi sporiji rast od projektovanog.
Američki kašalj
Profesor Ekonomskog fakulteta Pale Marko Đogo za naš portal kaže da postoje objektivne okolnosti koje govore da u boljem slučaju ulazimo u period usporenijeg privrednog rasta.
– Postoje rizici i po nas. Mi smo malo tržište koje zavisi od tražnje u Evropskoj uniji. Evo, Hrvatska ekonomija je već osjetila recesiju Italije – objašnjava Đogo.
I on se slaže da je za očekivati da i Republika Srpska i Bosna i Hercegovina imaju sporiji privredni rast od projektovanog.
– To nije dobro, jer i postojeći rast od tri i nešto odsto nije dovoljan za bolji životni standard i zaustavljenja odliva stanovništva – naglašava Đogo.
Navodi da je ranije u ekonomiji važilo pravilo da „kada Amerika kašlje, Evropa dobije upalu pluća, a ostatak svijeta umire“.
– Sada to nije tako zbog evropskih integracija i jačine ekonomije EU. Ali, Evropska unija kašlje i moguće da dobije upalu pluća. To znači da zemlje u razvoju mogu da osjete posledice – slikovito opisuje Đogo.
Pazurević: Nemamo pad tražnje
Radovan Pazurević, direktor Fabrike obuće „Sanino“ Derventa, kaže da njegova fabrika nema pad narudžbi.
– Pratimo dešavanja na tržištu Evropske unije, ali nema zasićenja tržišta u tekstilno-obućarskoj industriji. Naprotiv, imamo povećanu tražnju, koju ne smijemo da prihvatimo jer nemamo radnika – kaže Pazurević.
Okrugli sto
Udruženje „Misli dobro“ u srijedu u Banjaluci organizuje okrugli sto na temu „Da li smo spremni za moguću krizu“.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu