Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

ŽELE I TREĆE DIJETE, ALI TRAŽE SIGURNOST Stručnjaci o nacionalnom programu demografske obnove

Društvo
Autor:

Foto: Shutterstock

Pozitivna stvar u demografskom razvoju Republike Srpske je to što se u posljednjih osam godina ne smanjuje broj rođenih, a optimistično je što je većina porodilja u nedavno sporovedenoj anketi u banjalučkom porodilištu i Savetovalištu Doma zdravlja u Banjaluci rekla da želi dvoje ili troje djece.

Ovo za Srpskainfo kaže prof. dr Draško Marinković, profesor Demografije na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, koji je imenovan za koordinatora izrade nacionalnog programa Demografske obnove Republike Srpske.

Izrada ovog programa pokrenuta je na inicijativu predsjednice Republike Srpske Željke Cvijanović.

– Nacionalni program demografske obnove jedan je od strateških dokumenata Srpske koji, uz postojeće mjere koje su preduzimane u proteklih šest godina, kao što su finansiranje vantjelesne oplodnje, stambene subvencije mladim bračnim parovima, podrška porodiljama, učenicima, studentima, višečlanim porodicama, ima za cilj poboljšanje demografske slike u Republici Srpskoj – kažu za Srpskainfo u kabinetu predsjednice.

Mjere programa demografske obnove biće, kako navode, bazirane na istraživanjima i analizama efekata postojećih, te kreiranju novih mjera, a uključivaće punu angažovanost institucija Republike Srpke, stručne javnosti, univerzitetske zajednice, kao i drugih relevantnih aktera u društvu.

Foto: Goran Šurlan/RAS Srbija

Očekuje se da će dokument stručnoj i široj javnosti biti predstavljen tokom septembra.

Koordinator za izradu ovog programa kaže da je oformljen stručni tim kojeg čine demografi, sociolozi, te stručnjaci iz oblasti reproduktivnog zdravlja i dječije zaštite koji će na bazi rješenja u okruženju, ali i cijelog svijeta, ponuditi rješenja za demografski razvoj Republike Srpske. Napominje da iste demografske probleme imaju i zemlje u okruženju, ali i veći dio Evrope.

– Dobro je što u posljednjih osam godina broj rođenih kod nas ne smanjuje. Ali, imamo problem sa iseljavanjem i sve većim brojem umrlih. Mi starimo, i to brzo. Prosječno smo stari 43 godine, a bićemo u dogledno vrijeme još stariji. Spadamo među 20 zemalja u svijetu s najvećim prosjekom starosti stanovništva, a populaciono smo mali. Ima nas oko milion, ali ako uzmemo u obzir i migracije – sigurno i manje. Sve to zajedno utiče na poremećaje strukturama stanovništva – objašnjava Marinković.

Navodi da je problem odlaska ljudi u inostranstvo prisutan posljednjih 50 godina. Međutim, ranije su odlazili samo nosioci domaćinstva, koji su slali porodicama novac ili se vraćali, a sada, kako ističe, odlaze cijele porodice. Odlaskom reproduktivnog i mladog stanovništva smanjuje se potencijal za rađanje. Sada je ova pojava više izraženija.

– Evropske zemlje se različito bore protiv demografskih problema i cijela Evropa je u konstantnom procesu kretanja. Doseljavaju se emigranti, a autohtoni Evropljani se odseljavaju na neke druge prostore. Neke države kupuju mladu radnu snagu i tako kratkoročno rješavaju ekonomske probleme. S tim se, ipak, mijenja etnička i nacionalna struktura zemlje – navodi Marinković.

Kaže da je njegov stav da u Republici Srpskoj treba da razmišljamo globalno i da reagujemo lokalno, te da uradimo nešto za sve one koji ovdje žele da žive i da osnivaju i šire porodice.

Marinković ističe da je već urađeno nekoliko istraživanja i anketa, pa su tako anketirali žene do 50 godina starosti sa pitanjima o tome kako one vide problem usklađivanja rada i roditeljstva.

– Mnogima nije problem samo materijalni položaj; veći im je problem uskađivanje radih obaveza sa roditeljstvom. Zato je primjer Švedske dobar jer oni upravo omogućuju usluge stanovništvu u cilju povećanja nataliteta. Mnogo je načina da se to uradi, od produženog rada vrtića, produženog boravka u školama, do toga da svaka žena koja planira potomstvo bude zaštićena u svakom smislu riječi, uključujući i sigurnost na poslu – objašnjava Marinković.

Zamjena generacije

U Republici Srpskoj se u posljednjih 8 godina prosječeno rađa oko 9.500 beba. Za zamjenu generacije u Republici Srpskoj broj novorođenih bi trebalo da bude oko 16.000.

– Zamjenu generacije smo izgubili još 80-ih godina prošlog vijeka, ali je sada taj problem izraženiji jer imamo sve manje fertilnih žena. Pitanje je kako stimulisati natalitet, kako unaprijediti društvenu brigu o djeci, kako u domenu reproduktivnog zdravlja djelovati efikasnije, zatim u domenu ekonomske politike, stanovanja, usluga… Ima dosta stvari koje se mogu sagledati globalno i primjeniti lokalno sve ono što odgovara našem razvoju i našim mogućnostima – kaže Marinković.

Dodaje da se većina anketiranih porodilja u u banjalučkom porodilištu i u Savjetovalištu za majku i djete izjasnilo da želi da ima dvoje ili troje djece, ali trenutna realizacija je 1,3 djece.

– Dakle, tu je prostor za našu populacionu politiku, između trenutnog stanja i onog što se zaista može ostvariti – navodi Marinković.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO