Društvo

Žensko srce ugroženije: Dr Petar Otašević objašnjava od čega nam sve skače pritisak

Godina za nama svima je bila stresna, a stres je okidač za hipertenziju i pogađa ženska srca. Srce pati i od depresije, a kardiovaskularne bolesti odnesu više ženskih života nego bilo koja druga. Zato možemo da kažemo samo jedno – prekontrolišite pritisak.

Žensko srce ugroženije: Dr Petar Otašević objašnjava od čega nam sve skače pritisak
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Da li ste u protekloj godini često imale osjećaj da vam je pritisak skočio na dvijesta, a glava kao da će da eksplodira dok pokušavate da svoj i život vaše porodice, koliko-toliko, držite pod kontrolom? Ako jeste, znajte da niste usamljene u tome. Nažalost, rad od kuće usljed pandemije mnogim ženama donio je gomilu novih problema i pojačan stres jer pokušavaju da balansiraju između obaveza na poslu i zahtjeva i potreba svojih ukućana. Ne bi bilo čudno da se sve to negdje odrazilo i na vaše zdravlje. Zato ako zaista sumnjate da vam pritisak skače zbog stresa, obavezno posjetite ljekara jer hipertenzija je najznačajniji faktor rizika za nastanak kardiovaskularnih oboljenja, prije svega infarkta i šloga.

Pročitajte još

– Kardiovaskularne bolesti, nažalost, odnesu više ženskih života nego bilo koja druga bolest. A upravo je hipertenzija važan faktor rizika za kardiovaskularne bolesti kod žena, ali je često potcijenjena i nedijagnostikovana. Često se pogrešno misli da su žene u manjem riziku od kardiovaskularnih bolesti od muškaraca, što nije tačno i djelimično zavisi od godina starosti – objašnjava prof. dr Petar Otašević, upravnik Klinike za kardiologiju Instituta za kardiovaskularne bolesti “Dedinje“.

Nakon menopauze rizik je veći

Žene, kaže sagovornik, u prijemenopauzi imaju manji rizik od hipertenzije u poređenju sa muškarcima iste starosti, ali ova razlika postepeno nestaje nakon menopauze i žene su tada ugroženije.

– Poslije 65. godine veći procenat žena nego muškaraca ima hipertenziju, a ova razlika će se vjerovatno dalje povećavati sa nastavkom starenja ženske populacije – upozorava dr Otašević.

Postoje, kaže sagovornik, i posebni faktori rizika koji su jedinstveni za žene i koje je potrebno prepoznati kako bi se njihovim liječenjem pomoglo u sprečavanju ili boljem lječenju hipertenzije.

– Razlozi što se među polovima razlikuje učestalost povišenog krvnog pritiska višestruki su i nedovoljno jasni. Postoji nekoliko pretpostavki kojima se objašnjava ova razlika, a one uključuju ulogu polnih hormona, ulogu različitih drugih sistema (sistem renin-angiotenzin, simpatički sistem), gojaznost i fizičku neaktivnost.

Žensko srce je ugroženije

Nekoliko tradicionalnih faktora rizika za bolest koronarnih arterija poput visokog holesterola, visokog krvnog pritiska i gojaznosti javljaju se i kod žena i kod muškarca. Međutim, kod žena jako važnu ulogu u nastanku kardiovaskularnih bolesti mogu imati i drugi faktori rizika kao što su dijabetes, komplikacije u trudnoći, pušenje, menopauza zbog niskog nivoa estrogena, zapaljenske bolesti, a naročito mentalni stres i depresija.

Arterijska hipertenzija, koju ima svaki četvrti stanovnik naše planete, predstavlja trajno povišenje krvnog pritiska definisano vrednostima iznad 140/90 mmHg, piše Blic žena.

Prihvati notifikacije